Velika Britanija mijenja planove prema ratu u Ukrajini: Je li to krah ‘koalicije voljnih’?

Velika Britanija i Francuska odustaju od svojih prvobitnih planova da pošalju vojne snage u Ukrajinu. Vijest prenosi ugledni britanski medij The Times pozivajući se na britanske izvore. ”Nakon razgovora u Londonu, došlo je do ublažavanja obveza u tim planovima”, pišu The Times.

Promjena plana Velike Britanije za Ukrajinu

Velika Britanija vjerojatno neće poslati svoje vojnike u Ukrajinu, jer sada smatra rizici preveliki. ”Velika Britanija će vjerojatno odustati od planova za slanje tisuća vojnika da zaštite Ukrajinu jer se rizici smatraju previsokim”.

>Koalicija voljnih razmatra raspoređivanje snaga u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma

Podsjetimo se, Velika Britanija i Francuska bile su glavne države pokretači koje su sudjelovale u stvaranju i okupljanju tzv. ”koalicije voljnih”. “Koalicija voljnih” (na engleskom Coalition of the Willing) je izraz koji se koristi za opisivanje saveza država koje su spremne zajedno vojno ili politički djelovati u ratu u Ukrajini.

Najdiskutabilniji dio koji su te države, na čelu s Velikom Britanijom i Francuskom, zagovarale bio je slanje vojnih postrojbi u Ukrajinu koje bi nadgledavale primirje.

Premda je to bila ideja slična onoj dolasku međunarodnih snaga UNPROFOR-a u Hrvatsku nakon što je početkom 1992. potpisano primirje između Hrvatske i Jugoslavije, postoji bitna razlika. Dok su međunarodne vojne snage koje su dolazile u Hrvatsku bile pod okriljem UN-a, snage koje bi došle u Ukrajinu bile bi pod političkim vodstvom Velike Britanije i Francuske, ali bez pristanka i potvrde glavnih članica UN-a kao što su SAD, Kina i Rusija.

Protivljenje Rusije – vojne snage članica NATO saveza ne mogu u Ukrajinu

Ovoj ideji se osobito ultimativno protivila Rusija, jer je smatrala da bi to bio dolazak vojnih snaga država članica NATO saveza. Upravo je ukrajinsko približavanje NATO savezu Rusija smatrala neprihvatljivim, godinama prije početka napada na Ukrajinu 2022. godine.

Bio je to jedan od glavnih okidača agresije Rusije na Ukrajinu, jer je smatrala da bi članstvo Ukrajine u NATO savezu bila egzistencijalna ugroza za Rusije. Sličan stav imala je Rusija prema Gruziji.

Članstvo Gruzije u NATO paktu je stara američka ideja, prije Trumpova vremena, čiji korijeni datiraju još od mandata Billa Clintona. Podsjetimo se, na summitu NATO-a još 2008. u Bukureštu, NATO saveznici pozdravili su euroatlantske težnje Ukrajine i Gruzije za članstvom i složili se da će te zemlje postati članice NATO-a.

Trumpovi mirovni prijedlozi – promjena stava Velike Britanije prema Ukrajini?

U najnovijim Trumpovim mirovnim prijedlozima za završetak ukrajinskog rata, o kojima se trebalo razgovarati na ministarskom summitu u Londonu u prošle subote, a koji je otkazan zbog iznenadnog nedolaska američkog državnog tajnika Marca Rubia i Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, između ostalog je navodno navedeno kako se u Ukrajini može rasporediti europski mirovni korpus. Međutim, SAD mu neće pružiti sigurnosna jamstva.

Upravo su američka sigurnosna jamstva bila glavni zahtjev Londona i Pariza upućen Washingtonu s ciljem raspoređivanja njihovih vojnika na tlu Ukrajine nakon potpisanog sporazuma o primirju. Očito je američko odbijanje presudno utjecale i na britanske i francuske stavove.

Velika Britanija revidira planove i želi ostati aktivna u Ukrajini

Ukrajina je i dalje pod pritiskom da odgovori na širi američki mirovni plan prvi put predstavljen u Parizu 17. travnja. Prema Kyiv Independentu, taj plan uključuje američko priznanje ruske aneksije Krima 2014. i zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u — dva dugogodišnja zahtjeva Rusije.

Unatoč revidiranoj strategiji ‘koalicije voljnih’, Velika Britanija inzistira na tome da ostane uključena u obranu Ukrajine. Glasnogovornik Ministarstva obrane Velike Britanije odgovorio je na izvješća o promjeni plana rekavši: “Ovo su nagađanja. U tijeku je napredno operativno planiranje unutar koalicije voljnih za opcije preko kopna, mora i zraka, te za regeneraciju ukrajinskih oružanih snaga. U međuvremenu, nastavljamo podupirati napore za mir, dok pojačavamo vojnu potporu Ukrajini dok se Putinova ilegalna invazija nastavlja.”

Više je nego očito da Velika Britanija želi postati važan čimbenik u planovima oko postizanja primirja u Ukajini. To je razumljivo jer ova otočka država je posljednjih par stotina godina bila glavni kreator međunarodne svjetske politike. U vrijeme predsjednika Bidena bila je najbliži saveznik SAD-a u naoružavanju i kreiranju politike cijelog Zapada prema ratu u Ukrajini. Sve se promijenilo dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a.

Velika Britanija ne želi ostati izvan ‘velike igre’.

Izvor: narod.hr