Hormuški tjesnac desetljećima je jedna od najvažnijih energetskih točaka svijeta. Uski morski prolaz između Irana i Arapskog poluotoka ključna je ruta za izvoz nafte i plina iz Perzijskog zaljeva, a svaka prijetnja njegovom zatvaranju odmah izaziva potrese na globalnim energetskim tržištima.
No posljednje krize ponovno su otvorile pitanje koje zemlje Zaljeva već godinama pokušavaju riješiti: kako smanjiti ovisnost o prolazu koji se nalazi pod neposrednim utjecajem Irana.
Reuters u analizi upozorava da se nakon poremećaja oko Hormuškog tjesnaca pozornost sve više usmjerava na alternativne energetske pravce i druge strateške pomorske prolaze. Iran je desetljećima koristio svoju geografsku poziciju kao jednu od najvećih geopolitičkih poluga, a mogućnost ugrožavanja plovidbe kroz Hormuz predstavlja rizik ne samo za regionalne države nego i za cijelo svjetsko gospodarstvo.
Krize oko Hormuza ubrzavaju planove Zaljeva da zaobiđe iransku energetsku polugu
Nove napetosti oko Hormuškog tjesnaca ponovno su pokazale koliko je energetski sustav Zaljeva ranjiv. Reuters je izvijestio da su nakon napada na dva tankera povezana s državnom naftnom kompanijom Abu Dhabi National Oil Company (ADNOC) porasle cijene bliskoistočne nafte zbog straha od mogućeg poremećaja izvoza i pomorskog prometa kroz Hormuz.
Napadi su otvorili pitanje može li čak i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji imaju razvijene alternativne izvozne pravce, nesmetano izvoziti svoju naftu u slučaju šire eskalacije. Reuters navodi da su brodarske kompanije počele ponovno procjenjivati rizik ulaska u Perzijski zaljev, dok su trgovci upozorili na mogućnost rasta tzv. ratne premije na cijene energenata.
Prema podacima tvrtke Kpler koje navodi Reuters, nakon novih napada promet kroz Hormuški tjesnac značajno se usporio, a zabrinutost se proširila i na tržište LNG-a jer je kroz taj prolaz ključna ruta za izvoz plina iz Katara.
Upravo takve krize ubrzavaju nastojanja zemalja Zaljeva da izgrade alternativne pravce i smanje ovisnost o jednoj od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
>SAD od Irana traži da se javno obveže na slobodnu plovidbu Hormuzom
Hormuz – energetska arterija svijeta
Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), kroz Hormuški tjesnac u 2025. godini prolazilo je prosječno oko 20 milijuna barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom. Većina tog izvoza namijenjena je azijskim tržištima, posebno Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.
Tjesnac je širok svega oko 54 kilometra na najužoj točki, zbog čega ga IEA ubraja među najvažnije svjetske energetske „uska grla“.
Problem nije samo u količini nafte koja prolazi tim putem. Hormuz je ključan i za trgovinu ukapljenim prirodnim plinom (LNG). IEA navodi da kroz taj prolaz prolazi oko 93 posto katarskog LNG izvoza i oko 96 posto izvoza LNG-a iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što znači da bi ozbiljan prekid prometa teško pogodio i globalno tržište plina.
Saudijska Arabija i UAE već grade zaobilaznice
Iako je Hormuz i dalje nezamjenjiv za mnoge zemlje regije, dvije države već godinama ulažu u infrastrukturu koja omogućuje izvoz bez prolaska kroz taj prolaz – Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
IEA navodi da upravo te dvije države imaju operativne naftovode koji mogu preusmjeriti dio izvoza izvan Hormuškog tjesnaca. Ukupni raspoloživi kapacitet alternativnih ruta procjenjuje se na oko 3,5 do 5,5 milijuna barela dnevno.
UAE koristi Abu Dhabi Crude Oil Pipeline (ADCOP), poznat i kao Habshan–Fujairah naftovod. Taj sustav povezuje naftna polja u unutrašnjosti zemlje s lukom Fujairah na obali Omanskog zaljeva, izvan Hormuškog tjesnaca. Prema IEA-i, naftovod ima kapacitet oko 1,5 milijuna barela dnevno, dok se njegova trenutačna sposobnost procjenjuje i na više.
Saudijska Arabija koristi East-West Pipeline, poznat i kao Petroline, koji povezuje naftna polja na istoku zemlje s lukom Yanbu na obali Crvenog mora. Time Saudijci mogu dio izvoza usmjeriti prema zapadu, zaobilazeći Hormuz.
Novi projekti ubrzavaju se nakon kriza
Reuters je posljednjih mjeseci izvijestio da Saudijska Arabija razmatra dodatno povećanje kapaciteta svojih naftovoda prema Crvenom moru, dok UAE nastoji dodatno razvijati izvozne mogućnosti preko Fujairaha. Cilj tih projekata nije u potpunosti zamijeniti Hormuz, nego smanjiti ranjivost u slučaju nove krize.
Ujedno se razmatraju i novi pravci u Iraku, koji je među najranjivijim državama jer najveći dio svog izvoza šalje preko južnih luka kod Basre, a time je izravno vezan uz sigurnost Hormuškog tjesnaca.
Reuters navodi da se u regiji sve više razmišlja o tome kako izgraditi otporniji energetski sustav koji ne bi ovisio o jednoj pomorskoj ruti.
Može li svijet doista zaobići Hormuz?
Unatoč novim projektima, stručnjaci upozoravaju da Hormuz neće izgubiti svoju važnost preko noći.
IEA naglašava da postojeći alternativni pravci mogu preuzeti samo dio izvoza. Saudijska Arabija i UAE mogu preusmjeriti određene količine nafte, ali infrastruktura nije dovoljna da u potpunosti zamijeni gotovo 20 milijuna barela dnevno koji inače prolaze kroz tjesnac. Osim toga, logistika velikog preusmjeravanja izvoza u kriznim uvjetima još nije u potpunosti testirana.
Poseban problem ostaje Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, koji nema jednostavan alternativni izlaz iz Perzijskog zaljeva.
>Iran: Države koje poštuju sankcije SAD-a imat će poteškoće u Hormuzu
Nova energetska karta Bliskog istoka
Iako Hormuški tjesnac ostaje jedna od najvažnijih svjetskih energetskih točaka, posljednje krize ubrzale su proces koji traje već godinama: zemlje Zaljeva žele smanjiti mogućnost da jedna država – Iran – može ugroziti veliki dio globalne trgovine energentima.
Ne radi se o tome da će Hormuz izgubiti svoju važnost, nego o tome da države regije pokušavaju izgraditi alternativu. Svaki novi naftovod, luka ili izvozni pravac smanjuje stratešku moć koju Iran desetljećima crpi iz svoje geografske pozicije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa