U Parizu je završen sastanak takozvane “koalicije voljnih” za pomoć Ukrajini. Na sastanku su dogovorena načelna sigurnosna jamstva za podršku Ukrajini nakon završetka rata te je usvojena “Pariška deklaracija”, politička izjava čelnika koji su se okupili u Parizu.
‘Koalicija voljnih’, neformalna skupina tako nazvana zbog iskazane spremnosti njezinih članica da garantiraju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, u utorak se sastala u Elizejskoj palači pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Na sastanku je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, a SAD su predstavljali Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.
Usvojena deklaracija
“Pariška deklaracija” koalicije i SAD-a pokazuje da su europski čelnici spremni pružiti pravno obvezujuća sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage potpomognute američkim sredstvima.
U deklaraciji se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se obrani ključna za osiguranje budućnosti ukrajinske i kolektivne euroatlantske sigurnosti, a da su članovi koalicije i SAD spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu u sigurnosnim garancijama.
“Vjerujem da bismo svi željeli mnogo konkretnije odluke, a ne samo deklaracije. No za to je, naravno, potrebna dobra volja, uključujući i onu od agresora. Za sada iz Rusije nema nikakvih signala. Cilj je pariškog sastanka dodatno učvrstiti i uskladiti europska i američka stajališta jer samo uz takav pritisak postoji šansa da Rusija ozbiljno prihvati prekid vatre, a zatim i mir”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
>Što je ‘Koalicija voljnih’ za Ukrajinu: Tigar od papira ili razlog za brigu u Moskvi?
U dokumentu se predviđa pokretanje dugoročnog i pouzdanog mehanizma praćenja provedbe primirja kojim će predsjedati SAD uz međunarodno sudjelovanje.
Koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao prve linije obrane i odvraćanja.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju.
Mirovne snage u Ukrajini trebale bi biti predvođene Europljanima, a SAD će doprinijeti obavještajnim podacima i logistikom, pa i oružanim snagama u slučaju napada.
Plenković: Nastavit ćemo davati potporu Ukrajini političkim i diplomatskim naporima
Na sastanku je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Istaknuo je važnost sastanka, naglasivši spremnost europskih država da sudjeluju u koaliciji.
“Svatko na svoj način. Neke će sudjelovati sa svojim snagama, a neke druge zemlje, poput Hrvatske – neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij. I dalje ćemo nastaviti davati potporu Ukrajini političkim i diplomatskim naporima ili bilateralnim paketima vojne pomoći, rekao je Plenković za HRT.
Dodao je kako je važno postići pravedan, trajan i održiv mir.
“Uslijedit će i pregovori s Rusijom kako bi se pokušao iskoristiti ovaj politički trenutak”, naglasio je.
>Zelenski i Koalicija voljnih: Ojačati Ukrajinu i oslabiti sposobnost Rusije
Komentirao je i usvojenu deklaraciju.
“Ima pet točaka – to je spremnost da dođe do kraja rata. Važan element je sudjelovanje SAD-a u nadzoru prekida vatre, nastavak jačanja ukrajinske vojske i treće multinacionalne snage. I naravno, cijeli sustav jamstava koji bi Ukrajini omogućio dugoročan mir”, rekao je.
Razgovaralo se i o tzv. paketu prosperiteta, koji se odnosi na obnovu i gospodarsku stabilizaciju Ukrajine.
“To je ukupna pomoć za gospodarski razvoj i obnovu Ukrajine te funkcioniranje ukrajinskog proračuna”, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa