Nedavno istraživanje OECD-a TALIS 2024 otkriva značajan porast problema u ponašanju, nasilja i vandalizma u austrijskim školama u usporedbi s 2018. godinom.
OECD-ov TALIS (Teaching and Learning International Survey) je međunarodno istraživanje o radu nastavnika i ravnatelja te stanju u školama. Istraživanje prikuplja podatke o radnim uvjetima, metodama poučavanja, disciplini, profesionalnom razvoju i zadovoljstvu poslom. Provodi se otprilike svakih pet godina u mnogim zemljama kako bi se omogućile usporedbe i uvid u obrazovne sustave.
> Vjerska slika Austrije se mijenja: Katoličanstvo u padu, islam u usponu
Nastavnici u školama osjećaju se opterećeno ometajućim ponašanjem
Prema istraživanju, 18% nastavnika u srednjim školama izvještava da više od 30% njihovih učenika pokazuje probleme u ponašanju, što je porast u odnosu na 14% iz 2018. godine. U gimnazijama (AHS) 6% nastavnika prijavljuje slične poteškoće, dok je prije šest godina taj udio bio 3%.
Poremećaji na nastavi također su učestaliji: 29% nastavnika sada ih navodi kao čest problem, u usporedbi s 22% u 2018. godini. Studija pokazuje da mlađi nastavnici s do pet godina iskustva održavanje discipline smatraju osobito stresnim — gotovo dvije trećine njih opisuje to kao izazovno. Općenito, 50% nastavnika osjeća se opterećeno ometajućim ponašanjem, što je porast u odnosu na 36% iz 2018.
Možda će vas zanimati
Šarić: Treća opsada Beča
Ono što nije osvojeno oružjem prije nekoliko stoljeća, po svemu sudeći bit će osvojeno samoubilačkim potezima europske, pa tako i austrijske politike nekontrolirane imigracije.
Nasilje je osobito rašireno u školama s većim udjelom učenika koji ne govore njemački
Nasilje i vršnjačko zlostavljanje i dalje su ozbiljni problemi. Oko 3% nastavnika prijavljuje ponavljajuće slučajeve nasilja među učenicima, dok 9% radi u školama u kojima su vandalizam ili krađa redoviti problemi. U 2% škola prijavljena je uporaba droga i alkohola, a vrijeđanje ili zastrašivanje osoblja redovito se događa u 4%.
Prema anketiranim ravnateljima, svaki peti nastavnik radi u školi u kojoj se vršnjačko nasilje među učenicima događa barem jednom tjedno. Slično tome, svaki peti učenik doživljava dugotrajnije internetsko uznemiravanje. Nasilje je osobito rašireno u školama s većim udjelom učenika koji ne govore njemački ili dolaze iz socioekonomski ugroženih obitelji.
Unatoč tim izazovima, gotovo svi austrijski nastavnici navode da u školama postoji politika nulte tolerancije prema vršnjačkom nasilju. Škole uglavnom imaju imenovane osobe za kontakt sa učenicima koji imaju osobne probleme, a više od 90% učenika obraća se školskom osoblju za pomoć kada se suoče s poteškoćama.
> Djeca prisiljena učiti arapski kako bi mogla komunicirati s kolegama iz razreda
U Beču posebno teška situacija
Na međunarodnoj razini, Austrija se nalazi u srednjem rasponu po pitanju prijavljenih slučajeva zlostavljanja. Zemlje poput Južne Koreje, Kazahstana i Sjeverne Makedonije prijavljuju minimalne probleme, dok Belgija, Finska, Malta i Francuska bilježe više stope. OECD napominje da proaktivne politike protiv zlostavljanja i kampanje podizanja svijesti u nekim državama doprinose tim razlikama.
Ranija izvješća također su istaknula poteškoće s kojima se učitelji u Beču suočavaju pri obrazovanju djece migranata. Iako grad godišnje izdvaja 2,2 milijuna eura za besplatne tečajeve njemačkog, engleskog i matematike za oko 12.000 djece, pohađanje i angažman ostaju niski. Mnogi učenici uopće ne dolaze na nastavu ili pokazuju vrlo malo interesa, a nastavnici navode da je podrška roditelja obrazovanju često minimalna. Vijest donosi The European Conservative.
> Policijski sindikalist: Njemačkom će 2050. vladati arapski klanovi i bezakonje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.