Umorni ukrajinski zapovjednik voda govori o promijenjenoj prirodi modernog ratovanja dok ga evakuiraju s prve crte zbog ranjavanja. Kamikaze dronovi. Izviđački dronovi. Bombarderski dronovi. Dronovima uništavaju druge dronove. Ove letjelice roje se nebom u ogromnim brojevima. Jeftine su, smrtonosne i među glavnim su razlozima zašto Ukrajina vjeruje da može izdržati protiv nadirućih ruskih snaga ove godine, pa čak i kasnije, prema riječima desetak ukrajinskih zapovjednika, dužnosnika i proizvođača oružja uključenih u obranu Kijeva. Ukrajinski vojnici opisuju koridor prepun dronova, koji pokriva oko 10 km s obje strane linije dodira, kao „zonu smrti“, jer bespilotne letjelice (UAV) kojima upravljaju obje strane brzo otkrivaju i neutraliziraju mete.
Razvoj rata u najintenzivniji sukob s dronovima ikad viđen nagrizao je rusku sposobnost da iskoristi svoje tradicionalne prednosti u ljudstvu, artiljeriji i tenkovima, tvrde dvojica ukrajinskih zapovjednika s bojišta. Svako veliko vozilo koje djeluje blizu prve crte sada je očita meta, što znači da ruske snage više ne mogu napredovati brzo kao 2022. u kolonama oklopnih vozila, kažu zapovjednici i osnivač OCHI-ja, sustava koji centralizira video-prijenose s više od 15.000 ukrajinskih vojnih posada dronova na bojištu. „Neprijatelj te vidi“, dodao je Oleksandr Dmitriev iz OCHI-ja. „Bez obzira kamo ideš ili čime voziš.“
>Ukrajina tvrdi da je 15 osoba ozlijeđeno u masovnom ruskom napadu na Kijev
Rusi prilagodili taktiku
Rusija je, prema riječima ukrajinskih zapovjednika, prilagodila taktiku; sada obično napada u malim skupinama od pet-šest ljudi — pješice, na motorima ili kvadovima — kako bi isprovocirala vatru i potom izvela napad dronovima.
Unatoč promjenama u načinu ratovanja, ruske snage i dalje su u prednosti i sporo, ali stalno napreduju na istoku i sjeveru Ukrajine. Rusija je, prema vojnim analitičarima, nadoknadila tehnološki zaostatak u UAV-ovima i, poput Ukrajine, sada ih proizvodi u milijunskim količinama godišnje.
Europski čelnici istodobno pokušavaju protumačiti najavu predsjednika Donalda Trumpa ovoga tjedna da će SAD opskrbiti Ukrajinu oružjem preko NATO-a, a Europa platiti troškove. Mnogi detalji ostaju nejasni, uključujući vrste i količine oružja, brzinu isporuke i način plaćanja, rekli su ovog tjedna američki i europski dužnosnici.
Trump želi okončati rat
Bijela kuća nije odgovorila na upite o planu opskrbe. Glasnogovornica Anna Kelly rekla je da rat traje predugo i da ga Trump želi okončati, pa stoga prodaje američko oružje NATO-u za Ukrajinu i prijeti Rusiji oštrim sankcijama.
Sugovornici za ovaj članak, koji su govorili prije Trumpove najave, rekli su da vjeruju kako Ukrajina može nastaviti pružati otpor čak i bez daljnje američke pomoći, iako nisu dali precizne rokove. Mnogi su istaknuli važnost dronova, koji su u određenoj mjeri izjednačili snage i učinili Ukrajinu samostalnijom, te rastuće zalihe od europskih saveznika.
>Kako je Ukrajina dronovima oblikovala novu eru asimetričnog ratovanja
„Možemo izdržati mjesecima,“ rekao je Oleksandr Kamyshin, savjetnik predsjednika Zelenskog za naoružanje i strategiju, na pitanje što bi se dogodilo da prestane opskrba iz SAD-a. „Da je to bilo 2023. ili 2024., bilo bi puno gore — tada bismo govorili o danima ili tjednima.“
Ukrajina nema kapaciteta za ofenzivu
Poljski vojni analitičar Konrad Muzyka, koji je više puta bio na bojištu, rekao je da se Ukrajina sada fokusira na iscrpljivanje ruskih napada, dodajući da Kijev trenutno nema kapacitete za vlastite ofenzive.
Dodao je da bi Ukrajina teško izdržala dugotrajni rat iscrpljivanja zbog manjka ljudstva i ruskih većih resursa. Iako su dronovi promijenili bojište, upozorio je da se ne treba precjenjivati njihova sposobnost da zamijene artiljeriju i minobacače.
„Da bi se nanijela šteta koju izazove jedna artiljerijska granata, potrebno je ispaliti desetke dronova,“ rekao je. „Dronovi mogu donekle popuniti praznine i dati predah, ali nisu zamjena za artiljeriju.“
“Dronovi su demoni”
Dronovi su demoni — barem za one u „zoni smrti“ koja se proteže duž 1.000 km linije dodira.
Izviđački UAV-ovi s obje strane — nalik umanjenim avionima, od plastike ili stiropora i opremljeni sofisticiranim kamerama — mogu uočiti neprijatelja s nekoliko kilometara udaljenosti. Lebde iznad prve crte, prenoseći uživo što vide.
Oni pronalaze mete za flote bombarderskih dronova — često heksakoptere veličine stolića za kavu koji ispuštaju precizne granate s 3D-printanim repnim stabilizatorima — kao i kamikaza dronove, od kojih su neki s RPG bojevim glavama za probijanje oklopa, koji se zabijaju u vojnike, tenkove i sustave oružja.
Zapovjednik voda kojeg evakuiraju, 35-godišnji Ivan, kodnog imena „Atom“, rekao je da vojnici s obje strane sada UAV-ove smatraju najvećom prijetnjom životu, umjesto granata, mina i neprijateljskih vojnika koji su ranije bili primarne opasnosti.
Medicinska sestra na autobusu s njim, 34-godišnja Olga Kozum, složila se: većina rana koje liječi ona i njezini kolege uzrokovane su UAV-ovima, rekla je.
Ukrajina dronovima napada ruske vojnike
Prema internim ukrajinskim procjenama koje je vidio Reuters, dronovi su činili 69% napada na ruske vojnike i 75% napada na vozila i opremu u 2024. Samo 18% napada na rusko pješaštvo i 15% na vozila i opremu izvelo je topništvo, a još manje minobacači, pokazuju iste procjene.
Utrka u naoružanju UAV-ovima dovela je do mnogih inovacija; obje strane koriste kratkodometne dronove s optičkim vlaknima koje nije moguće elektronički ometati, kao i „presretače“ koji love i uništavaju neprijateljske izviđačke i napadne dronove.
>Ukrajina i Rusija provele novu razmjenu ratnih zarobljenika
Planirana proizvodnja Kijeva ove godine od 30.000 dalekometnih UAV-ova, dizajniranih za napad na ciljeve duboko u Rusiji poput skladišta oružja i energetskih postrojenja, daje Ukrajini dodatnu ofenzivnu prijetnju, rekao je Vadym Sukharevskyi, zapovjednik ukrajinskih snaga dronova do početka lipnja.
Prosječna cijena dalekometnog napadnog drona kreće se od 50.000 do 300.000 dolara, otprilike 10 puta manje od rakete sličnog dometa, iako dron nosi manju bojevu glavu, rekao je Sukharevskyi dok je još bio na dužnosti.
„To je naš asimetrični odgovor,“ rekao je, dodajući da je Ukrajina počela razvijati takve dronove „upravo zato što nam nedostaju rakete“.
Kamyshin, savjetnik predsjednika Zelenskog, dodao je: „Veliki rat ne možeš dobiti samo obranom.“ Dalekometni napadi dronovima „jedan su od glavnih aduta koje Ukrajina trenutačno može iskoristiti protiv Rusije“.
Ukrajina proizvodi sve više oružja
Ukrajinska vojno-industrijska baza brzo se širi i sada čini oko 40% oružja i opreme u uporabi, uključujući dronove, rekao je Zelenski u srijedu, postavivši cilj da u šest mjeseci dosegne 50%. Kijev je također nastojao diverzificirati izvore i europski saveznici isporučuju sve više streljiva, što bi moglo povećati otpornost zemlje na geopolitičke šokove.
Kiel institut, njemački ekonomski institut, procijenio je prošlog mjeseca da je Europa prvi put od lipnja 2022. prestigla SAD u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, dosegnuvši 72 milijarde eura u odnosu na 65 milijardi iz Washingtona.
Institut navodi da su se tokovi pomoći Ukrajini značajno promijenili u ožujku i travnju, kad nije dodijeljena nova američka pomoć, dok su europske zemlje povećale potporu.
Iako su SAD i dalje najveći pojedinačni dobavljač topničkih granata Ukrajini, Europa širi kapacitete i kupuje stotine tisuća komada streljiva unutar i izvan kontinenta.
Od oko 420.000 topničkih granata koje je Ukrajina primila od početka ove godine do sredine svibnja, samo 160.000 stiglo je iz SAD-a, rekao je jedan europski sigurnosni izvor.
Ukrajina sama proizvela oko 2,4 milijuna granata u 2024.
Kamyshin je rekao da je Ukrajina sama proizvela oko 2,4 milijuna granata u 2024., iako su većinom za minobacače, koji su kratkog dometa.
Ukrajina je, ipak, posebno ovisna o SAD-u u područjima protuzračne obrane i dijeljenja obavještajnih podataka, rekli su vojni analitičari.
Kijev posebno priželjkuje američke sustave protuzračne obrane Patriot, sposobne presretati balističke rakete koje Rusija sve češće ispaljuje. U travnju ove godine Ukrajina je imala sedam potpuno operativnih sustava, daleko manje od 25 koliko je zatražio Zelenski, prema analitičarima Defence Expressa.
Dalekometni napadi dronovima i raketama često se oslanjaju na američke satelitske obavještajne podatke. Europske zemlje mogu nadomjestiti tek mali dio ako bi SAD prestao dijeliti te informacije, navodi Europski institut za sigurnosne studije, piše Reuters.
>Suočena s teškim stanjem na bojišnici, Ukrajina se povlači iz sporazuma o minama
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa