22. studenoga 2005. Angela Merkel postala njemačka kancelarka – njena katostrofalna politika dolazi na naplatu

Foto: Fah

Kada je Angela Merkel  otvorila granice Europske unije izbjeglicama iz Sirije 2015. godine pojavili su se napisi da je riječ o vrlo obrazovanoj radnoj snazi koje je potrebna Njemačkoj. Pisalo se o inženjerima i  doktorima koji će se vrlo brzo uklopiti u njemački način života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

2019. godine 75 posto izbjeglica iz Sirije u Njemačkoj i dalje je primalo naknadu za nezaposlene.

Kada je 22. studenoga 2005. Angela Merkel postala prva kancelarka u povijesti Njemačke, bio je to rezultat političke trgovine, i slobodno istaknimo, prijevare birača. Dogovorena je velika koalicija, navodnih političkih protivnika, CDU-a i SPD-a, za što su socijaldemokrati kao nagradu dobili polovinu ministarstva (8 od 16). U svom prvom obraćanju javnosti s mjesta kancelara (30. studenog 2005.) Merekel je rekla kako su njezini glavni ciljevi unaprijeđenje njemačkog gospodarstva i smanjenje broja nezaposlenih. Nakon prvih sto dana provedenih na kancelarskom mjestu anketa je pokazala da Merkel ima najveći postotak potpore javnosti otkako se (od 1949.) takva anketa provodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U više navrata je proglašavana najmoćnijom ženom svijeta. Godine 2015. američki časopis Time izabrao je Angelu Merkel za osobu godine. A bila je to, ne slučajno, baš godina kada je Angela Merkel pozvala milijune imigranata iz Azije i Afrike da ilegalno dođu u Europu sa svojim povijesnim ‘Herzlich willkommen!‘.

Širokogrudna kancelarka kao da je odjednom zaboravila da Europa kao sustav vrijednosti i Europska unija kao zajednica država koje prihvaćaju taj sustav vrijednosti počivaju na pravnoj državi, na poštovanju Ustava i zakonskih propisa.

Danas računi dolaze na naplatu…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je objavio njemački ured za statistiku u rujnu 2019., oko tri četvrtine sirijskih imigranata u Njemačkoj i dalje je primalo naknadu za nezaposlene, u cijelosti ili djelomično. Podaci agencije za zapošljavanje govorili su da čak 74,9 posto radno sposobnih Sirijaca spada u tu skupinu, javlja N1., a prenosi teleskop.hr

Stopa nezaposlenosti među Sirijcima u lipnju 2019. je iznosila 44,2 posto, pet posto manje u odnosu na godinu prije. Stopa nezaposlenosti nije uključivala ljude koji su pohađali jezični tečaj ili tečaj za integraciju.

Po dolasku u Njemačku, Sirijci koji su zatražili azil odmah su primili novac od države kao izbjeglice. No, kako se njihove molbe za azil često rješavale brže od imigranata iz ostalih zemalja, oni su puno brže završili u nacionalnom sustavu pomoći za nezaposlene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među Afganistancima, 43 posto radno sposobnih je primalo naknadu za nezaposlene, a stopa nezaposlenosti u toj skupini je u svibnju 2019. iznosila 26 posto. Afganistanci su tada imali znatno manje šansi od Sirijaca dobiti izbjeglički status. Stopa nezaposlenosti među njemačkim građanima je u istom razdoblju iznosila 4,7 posto, a među strancima 12,7 posto, objavio je ured za statistiku.

Kada je Angela Merkel otvorila granice Europske unije izbjeglicama iz Sirije pojavili su se napisi da je riječ o vrlo obrazovanoj radnoj snazi koje je potrebna Njemačkoj. Pisalo se o inženjerima i doktorima koji će se vrlo brzo uklopiti u njemački način života.

A istina je bila sasvim suprotna.

Za laž i masovnu obmanu građana o doktorima i inžinjerima, koja je bila svjesna, nije nitko odgovorao. Ni Angela Merkel, a niti itko od druge političke elite koja je dovela Europu na rub socijalno-političke krize koja se ne pamti još od perioda 30-ih godina XX. stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.