Andrijanić: Hoće li se Poljska nastaviti razvijati u europsku silu?

Poljska
Foto: Montaža Narod.hr / iStock

U nekoliko zadnjih dana jedna je tema postala broj jedan u poljskoj javnosti, istiskujući sve ostale, pa i one povezane s kontroverznim potezima nove vlade Donalda Tuska u medijima i pravosuđu, piše Goran Andrijanić na svome blogu Poljska u mome srcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o oštroj, ali vrlo konstruktivnoj raspravi o nastavku projekta građenja Središnjeg komunikacijskog čvora (Centralny port komunikacyjny – CPK), ambiciozne investicije koja je zamišljena kao ona koja će Poljsku definitivno utvrditi kao gospodarskog lidera Srednje Europe.

CPK je velika zračna transportna i putnička luka koja bi trebala biti povezana s bogatom mrežom željezničkog i cestovnog prometa koji bi ljude, robu i ostale transporte koji su u nju sletjeli distribuirao po cijeloj Europi.

Prometni čvor u samome središtu Poljske

Kako je zamišljeno, taj prometni čvor treba biti smješten na pola puta između Varšave i Łodźi, oko 40 kilometara od glavnoga grada, u samome središtu Poljske. Prostirat će se na 3000 hektara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Andrijanić analizira uhićenja poljskih političara: Je li poljska Treća republika dobila svoje prve političke zatvorenike?

Osim gradnje zračne luke, projekt vrijedan 155 milijardi zlota predviđa i gradnju ili dogradnju željezničke infrastrukture, koja bi postigla da CPK bude u dosegu svih većih poljskih gradova u manje od 2,5 sata vožnje.

Ideja o CPK jest starija, ali upravo je PiS krenuo u njezinu realizaciju. Sama gradnja još nije započela, ali sve pripremne faze za nju su okončane i prvi radovi trebali su krenuti. Prva slijetanja bila su predviđena za 2030.

Bivši premijer Mateusz Morawiecki, gradnju CPK opisao je kao najvažnii projekt demokratske Poljske. PiS ističe kako će projekt donijeti 300.000 novih radnih mjesta, porast produkcije koja se već u prvoj godini rada mjeri u desecima milijardi zlota i porast dodane vrijednosti koja se prelijeva u proračun, također mjerene u milijardama zlota.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljski odgovor na problem vezan za inicijativu Triju mora

CPK je trebao biti poljski odgovor na stari problem, koji se često spominjao u raspravama oko Inicijative Triju mora. Riječ je o tome kako je većina prometne infrastrukture u Srednjoj Europi smještena u smjeru zapad-istok.

CPK je zamišljen kao okretanje prometnog smjera prema crti sjever-jug, i stavljanje važnog prometnog čvorišta u srednjoeuropski kontekst. Ideja kako bi to čvorište trebalo preuzeti primat u odnosu na zapadna, kada je u pitanju transport robe i ljudi iz Kine, također je jasan element cijeloga koncepta.

>Poljska – primjer države koja je posljednjih godina u Europi prednjačila u zaštiti obitelji

U međuvremenu, rat u Ukrajini dao je svemu i sigurnosni kontekst. Poljska je glavna država istočne granice NATO-a. Zračna luka na takvome mjestu bila bi od presudnog strateškog značaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječju, sve je izgledalo kao projekt koji mora biti percipiran neovisno od postojećih političkih podjela. Kao investicija koja je pitanje od temeljnog interesa i kao takva zahtijeva nacionalno jedinstvo.

Tusk je u upravu projekta postavio ljude koji nisu oduševljeni idejom

Međutim, već u prvim tjednima nove vlasti, iz njezina tabora su dolazile prilično zabrinjavajuće informacije. Premijer Tusk je u upravu tijela nadležnog za izgradnju instalirao ljude koji su se ranije, za vladavine PiS-a, negativno izjašnjavali o projektu, proglašavajući ga „preambicoznim“ i „teško isplativim“.

U CPK je poslana kontrola, a predstavnik vlade u njemu, Maciej Lasek u prvim je izjavama bio dosta dvosmislen, govoreći o potrebi ozbiljnog redefiniranja projekta.

Ono što je uslijedilo nakon toga bio je svojevrstan spontani pokret potpore CPK u javnom mnijenju, koji nije bio nimalo stranački usmjeren. U prilog gradnji CPK-a izjasnio se čitav niz stručnjaka koji sa strankom uopće nisu povezani. Na društvenim mrežama se pojavio logo „Da za CPK“, koji su na svoje profile stavljali ljudi najrazličitijih političkih usmjerenja, neki od njih potpuno neutralni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ako želimo igrati važnu ulogu, a znamo da smo na važnome mjestu – između Kine koja gleda na zapad i drugih igrača, onda je jasno da je CPK apsolutno ključan projekt. U sigurnosnom smislu, on je presudan“.

To su riječi generala Rajmunda Andrejczaka, bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Poljske vojske. Andrejczaka bi teško bilo optužiti da je pisovac. Upravo suprotno – njegova iznenadna ostavka na zapovjednika Stožera u rujnu, bila je veliki udarac PiS-u u vrijeme izborne kampanje u kojoj je jedno od glavnih pitanja bila sigurnost.

Hoće li projekt biti odbačen samo zato što je nastao za vrijeme PiS-a?

On je samo jedan od mnogobrojnih glasova koji su iznad političkih podjela, ali su jasno stali po strani CPK-a i poljskih ambicija. CPK je, jednostavno, percipiran kao projekt koji nema nikakve stranačke dimenzije, nego treba doprinijeti gospodarskoj i strateškoj snazi Poljske, bez obzira tko njom vlada.

Tusk se tu, čini se, našao u neobranom grožđu. Ideja da treba uništiti neki projekt samo zato jer je nastao za vrijeme PiS-a, može se svidjeti samo jednom užem krugu njegovih birača koji je motiviran samo netrpeljivošću prema poljskim konzervativcima. Svi ostali, među njima i njegovi birači, traže argumente zašto CPK ne treba graditi ili odustajati od njega u ovom obliku, a ne antipisovsku retoriku.

Premijer je prvo objavio na X, kako „nema smisla rapsravljati o prekidu gradnje koja nije niti počela“. Na to se oglasio Marcin Horała, parlamentarni zastupnik PiS-a i donedavni predstavnik vlade za CPK. U opsežom upisu prezentirao mu je sve što je dosad napravljeno po pitanju CPK i jasno dokazao da je projekt već odavno u fazi u kojoj bi prekid bio apsurdan potez.

Mladi i elokventni Horała je postao glavno lice PiS-a za lobiranje za CPK i to mu jako dobro ide. U Sejmu je oformio parlamentarnu komisiju za nadzor gradnje CPK i u nju su ušli političari iz više parlamentarnih stranaka, među njima i par njih iz Nove ljevice koja je u vladajućoj koaliciji.

Tusk nije spreman na projekte koji su protiv interesa Njemačke

Kako su ovdje primijetili neki analitičari, rasprava o CPK jasno je pokazala kako su zadnjih osam godina učinile da su Poljaci izašli iz mentalnog okvira „umjerenog razvoja“ i spremni su tražiti više i raditi za to. CPK je upravo to „više“ – vizija razvoja Poljske, i oni od toga nisu spremni odustati, bez obzira tko vlada.

>Nova poljska vlada Donalda Tuska disciplinira javne medije

S druge strane, imamo Tuska koji jednostavno nije političar koji je spreman na projekte koji idu protiv interesa Njemačke (a CPK upravo to radi) i drugih velikih igrača. Krugovi iz PiS-a to pripisuju njegovoj navodnoj koordiniranosti s Berlinom u apsolutno svim aspektima politike.

Tu vjerojatno ima istine, ali meni osobno se čini da Poljska koja „iskače“ jednostavno nije u skladu s njegovom politikom koja se sastoji u očuvanju status quo-a (osim kada je u pitanju eliminacija PiS-a iz političkog života, što je zadatak koji je preuzeo s mesijanskim zanosom).

Gradnja bi se mogla nastaviti, ali ne u predviđenom obliku

Sada nema lak zadatak, jer mora Poljacima objasniti zašto odustaje od važnih investicija i vodi politiku koja slabi njihovu državu. Tu sigurno ne pomažu izjave nekih njegovih političara, kao ona svojedobna gradonačelnika Varšave Rafała Trzaskowskog, da Poljskoj CPK ne treba, jer je aerodrom u Berlinu blizu.

Slične probleme će imati kada su u pitanju gradnje nuklearnih elektrana, gradnja novog, većeg istovarnog terminala u Świnoujściu i nastavak naoružavanja poljske vojske. Po svim tim pitanjima njegova je vlada poslala ozbiljne signale o povlačenju.

Što se CPK tiče, Tusk je sada preuzeo strategiju po kojoj gradnja ide dalje, ali ne u ovom obliku.

Što to zapravo znači, i je li riječ o političkom eufemizmu, uskoro ćemo doznati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.