Proširenje Europske unije je jedno od najvećih postignuća suvremene europske povijesti i bez njega bi se danas umjesto o Ukrajini razgovaralo o Bugarskoj, Rumunjskoj i baltičkim zemljama, izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na svojoj zadnjoj konferenciji za novinare.
“Mislim da je proširenje jedno od najvećih postignuća europske suvremene povijesti. Zamislite na trenutak da Bugarska, Rumunjska ili baltičke zemlje nisu u EU-u, danas vjerojatno ne bismo razgovorali samo o Ukrajini, nego i o tim zemljama”, rekao je Barroso.
Barroso, koji u petak 31. listopada napušta mjesto predsjednika Europske komisije održao je konferenciju za novinare nakon što je u srijedu zadnji put predsjedavao sastankom Europske komisije. On je vodio Komisiju u dva mandata, od 2004. do 2009. te od od 2009. do 2014.
Barroso je postao predsjednikom Komisije nekoliko mjeseci nakon najvećeg proširenja kada se EU povećala s 15 na 25 članica. Za njegova predsjednikovanja, EU se još dvaput širila – 2007. kada su ušle Bugarska i Rumunjska i 2013. kada je Hrvatska ušla.
Barroso je istaknuo da je tijekom proteklih godinu dana uspješno pokazano da EU može funkcionirati s 28 članica te da veliki problemi, koje je EU imala u proteklih 10 godina nisu dolazili iz novih članica, nego vrlo često iz starih.
Barroso je svoju zadnju konferenciju za novinare završio čitanjem pjesme pod nazivom “Novi početak”, čiji je autor njegov sunaradodnjak Miguel Torga. Pjesmu je pročitao u originalu na portugalskom.
Na pitanje novinara o njegovim planovima, Barroso je rekao da nema političkih ambicija i da nema u planu nikakvu političku funkciju. “Nakon 30 godina u politici, mislim da zaslužujem odmor”, rekao je, dodajući da će u prvo vrijeme držati predavanja na nekim sveučilištima, između ostaloga, i u Bruxellesu.
Barroso (58) tijekom svoje dugoddišnje političke karijere, bio je, među inim, portugalski ministar vanjskih poslova i premijer.
Prvi je predsjednik Komisije koji je ponovno izabran na tu dužnost nakon Francuza Jacquesa Delorsa, koji je bio na čelu Komisije od 1985. do 1994.
Naslijedit će ga bivši luksemburuški premijer Jean-Claude Juncker, koji dužnost preuzima 1. studenoga.
Zanimljivo je da je Junckeru 2004. nuđeno mjesto predsjednika Komisija, što je on odbio. Nakon što je Juncker odbio u igri je bilo nekoliko imena oko kojih nije bilo suglasnosti među europskim čelnicima. Tada je na iznenađenje svih na prijedlog tadašnjeg britanskog premijera Tonya Blaira u igru ušao Barroso.
Pri izboru za drugi mandat 2009., Barroso je bio jedini kandidat, unatoč oštrim kritikama europskih socijalista i zelenih, koji su mu prigovarali da je zastupnik neoliberalne politike, odgovorne za financijsku i gospodarsku krizu koja je teško pogodila EU te da je Komisiju stavio u službu najvećih država članica.
Barroso je političku karijeru započeo kao maoist, kao student bio je pripadnik krajnje ljevičarske skupine, a 1980. ušao je u portugalsku socijaldemokratsku stranku.
On je u Lisabonu završio pravo, a na sveučilištu u Ženevi magistrirao je na politologiji i završio europske studije.
