Bartulica: Glasat ću protiv Ursule von der Leyen

U Strasbourgu je počelo konstituiranje novog 10.saziva parlamenta EU-a, a trajat će sve do petka. Do kraja tjedna izabrat će se čelne osobe europskih institucija. Poznato je da će u parlamentu sjediti 720 zastupnika a među njima i 12 hrvatskih.

O formiranju nove Vlade EU-a, ali i vrućim vanjskopolitičkim temama u emisiji Studio 4 govorili su Stephen Nikola Bartulica, zastupnik u Europskom parlamentu (Domovinski pokret) te Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ).

Pučanka s Malte Roberta Metsola velikom većinom glasova ponovno je izabrana za predsjednicu Europskog parlamenta.

– Želim naglasiti da smo mi velikom, nezapamćenom većinom u parlamentu, preko 560 glasova, izabrali Robertu Metsolu, pučanku koja je dokazala svoje povjerenje i da pučani mogu voditi parlament i u narednom, izuzetno izazovnom periodu, rekla je eurozastupnica HDZ-a Željana Zovko.

Dan istine za Ursulu von der Leyen

Dan istine za Ursulu von der Leyen je u četvrtak kada će se znati hoće li biti reizabrana za čelnicu Europske komisije.

”Mi smo joj dali veliku potporu i na našem prethodnom kongresu, gdje smo usuglasili političke smjernice i komisiji, i njenom vodstvu, i svemu onome što očekujemo od nje u narednom periodu, gdje smo imali izuzetno kompleksnu raspravu o svim temama koje muče građane Europske unije. Ursula von der Leyen ima puno naše povjerenje, i očekujemo da ona izuzetno velikim brojem glasova bude izglasana u Europskom parlamentu u četvrtak”, istaknula je.

Eurozastupnik Domovinskog pokreta, Stephen Nikola Bartulica, kazao je da je član grupacije europskih konzervativaca i reformista te da je čestitao Metsoli na očekivanoj pobjedi. Osvrnuo se i na sutrašnje glasovanje za von der Leyen.

”Mislim da će situacija biti puno napetija i neizvjesnija. Moja grupacija, velika većina, će biti protiv njezinog ponovnog izbora. Kolege iz Poljske jučer na susretu s njom izrazili su žaljenje što su je podržali prije pet godina. Ona ne bi prošla s takvom većinom tada bez podrške tadašnje Poljske vlade”, rekao je.

Bartulica dodaje da je neizvjesno što će kolege iz Italije učiniti jer stav premijerke Giorgie Meloni koja vodi talijansku vladu još nije jasan.

”Ona je bila suzdržana kad se nominiralo von der Leyen. Ja očekujem ako prođe, da će ta većina biti vrlo tanka, ne velika. Ja ću biti protiv njezinog izbora iz više razloga i to sam jasno komunicirao sve do sada”, naglasio je.

Odnosi EU-a i Mađarske

Na pitanje osuđuje li poteze mađarskog premijera Viktora Orbana koji je samoinicijativno najavljujući mirovni proces na istoku Ukrajine posjetio Kijev, Moskvu i Peking, eurozastupnica Zovko kazala je da je takav potez “nepromišljen i besmislen” jer Orban nema mandat da predstavlja vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije. Dodala je da je to “individualni potez koji je korišten za njegovu lokalnu uporabu i za formiranje njegove grupacije u Europskom parlamentu”.

>Novi saziv EU parlamenta počeo s radom: Metsola predsjednica; desnica u dva nova kluba

”Samo će imati posljedice na mađarsko predsjedanje Vijećem, tako da mislim da u budućnosti će mu biti puno jasnije da ishitreno ne smije djelovati. Međutim, svi njegovi potezi su jedna vježba odnosa s javnošću. On je u tome vrstan i sve što radi, čini za lokalnu upotrebu ili za neke financijske dogovore za svoje potrebe”, rekla je.

Aktualni vrh EU-a već je poručio da na bitne sastanke u Mađarsku neće slati povjerenike nego niže rangirane službenike zbog čega je reagirao Orban. Bartulica se osvrnuo na položaj Mađarske uslijed zaoštravanja odnosa između Bruxellesa i Budimpešte.

”Mislim da nije dobra poruka da se na ovaj način pokušava izolirati jednu zemlju članicu. Nama treba više dijaloga u Europi, više poštivanja svake države članice. Mogu ljudi u Bruxellesu se ne slagati s premijerom Orbánom, on ima podršku već duže vrijeme birača u toj zemlji. Moj stav je da u Europi imamo previše političke korektnosti na dijelu. Treba malo relaksirati odnose i razgovarati, a ne na ovaj način zapravo poručiti da jedna država članica, čak vlada, nije dobrodošla”, komentirao je.

Hoće li ishod predsjedničkih izbora u SAD-u utjecati na mijenjanje EU politika?

Postavlja se pitanje treba li EU ako Trump pobijedi, očekivati promjene sigurnosnih politika u Europi, status NATO-a.

”Trump što je govorio da Europa treba povećati svoje izdavanje za obranu i za čuvanje sigurnosti se i ostvarilo ruskim napadom na Ukrajinu. Rat u Ukrajini se može dobiti samo porazom Rusije i porazom agresivne politike. To smo mi vrlo dobro naučili u Domovinskom ratu gdje se prizivalo tzv. mir, nudili su se planovi, međutim, pobjedom naše vojske i Olujom je Hrvatska uspjela izboriti neovisnost svojih teritorija i cjelovitost”, kazala je Zovko.

Dodala je da ono što se očekuje u budućnosti je da Europa ulaže u veće naoružanje i obranu svojih granica.” Ja se za to čvrsto zalažem i to je moja dužnost kao potpredsjednice Europske pučke grupacije. Zadužena sam za ostvarivanje kontakata s SAD-om i britanskim partnerima u usuglašavanju sigurnosne i vanjske politike sa svim čimbenicima, znači ne samo s demokratima, nego i s republikancima gdje vidim da su ciljevi isti”.

Naglasila je da nije samo predsjednik taj koji određuje, nego se komunikacija mora ostvarivati sa svima da se nađe zajednički interes.

”Europa u ovom trenutku jača taj europski stup NATO-a kako bi ostvarila svoju stratešku suverenost i na tome ćemo i dalje nastaviti raditi. Hrvatska je to već učinila kupovinom Rafalea”, istaknula je.

Ustvrdila je da nije Trump problem, i nastavila “problem smo mi sami ako ne shvatimo da moramo dalje jačati i koordinirati vanjsku i sigurnosnu politiku”.

Je li Trumpu atentat povećao prednost na izborima?

Bartulica je rekao da je pokušaj atentata šokirao mnoge ne samo u Americi, nego i u svijetu.

”Nisam previše iznenađen s obzirom na retoriku koja se koristi već duže vrijeme u medijskom prostoru u Americi, demoniziranje Donalda Trumpa i njegove zagovornike. To je nešto jako loše, čak u Hrvatskoj su se mogli čuti glasovi u javnosti, žalili su da atentat nije uspio”.

Dodao je da fotografija s podignutom šakom u zraku postaje “dio američke političke mitologije” i da se svi slažu da će Trump imati političke koristi od tog dramatičnog događaja.

”Rekao bih da demokrati imaju dva problema. Jedan se zove Joe Biden, a drugi se zove Kamala Harris. Oni nemaju više ni vremena ni mogućnosti predstaviti novo lice koje bi moglo pobijediti na izborima”, napomenuo je.

Trumpov izbor potpredsjednika J.D. Vancea iz Ohioa upućuje da će se značajne promjene dogoditi u vanjskoj politici, naglasio je Bartulica.

”Vance je jedan senator koji jasno zastupa stavove America First. Dakle, on nije da se šalje i dalje milijarde i milijarde u Ukrajinu. Mislim da ako pobijedi Trump, smjer američke vanjske politike će se značajno promijeniti u odnosu na sada”, rekao je.

Trump je prijatelj s mađarskim premijerom Orbanom koji je u konfliktu s Bruxellesom.

Hoće li pobjeda Trumpa dodatno produbiti jaz između SAD-a i Europske unije?

Zovko je kazala da je Trump praktičan i pragmatičan poslovni čovjek.

”Trump će činiti sve što je u interesu SAD-a i samog NATO-a, i obrane i sigurnosti demokracije. Ja u tome vidim njegovo i dogovaranje i zbog toga radimo kanale komunikacije koje uspostavljamo i s republikancima i s demokratima. u kongresu. Nije na nama da držimo stranu, mi ćemo poštovati tko god bude izabran, ali neće više biti zastoja u komunikacijama”, napomenula je Zovko.

”Ja ne sumnjam da će Trump tražiti onoga tko je gazda u kući, prije svega Orban to nikako nije. Zna se tko odlučuje u Europskoj uniji, koje su to zemlje i koji su to čelni ljudi, tako da će to biti u budućnosti i mislim da Orban će imati perifernu ulogu kao što i do sada imao, možda mu je pomagao u nekim odnosima s javnošću”, ali ništa više od toga, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa