U Ljubljani je u četvrtak sastankom sudionika tadašnjih događaja obilježana 25. obljetnica odlaska izaslanstva slovenskih komunista s 14. kongresa Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu 22. siječnja 1990.
Pokazalo se da je taj zadnji kongres jugoslavenskih komunista bio uvod u propast komunizma i raspad bivše Jugoslavije.
U slovenskom izaslanstvu koje se odlučilo na odlazak jer su odbijeni njegovi prijedlozi da se zaključci ne mogu donositi preglasavanjem bili su među ostalim tadašnji predsjednik slovenskih komunista Milan Kučan i Ciril Ribičič koji je vodio iazslanstvo, a najmlađi član bio je tada mladi Borut Pahor, sadašnji predsjednik.
Svi su se u četvrtak okupili u Ljubljani u Cankarovu domu, na obilježavanju tog događaja, istaknuvši da se radilo o hrabrom potezu koji je posljedično omogućio i kasnije osamostaljenje Slovenije.
“Tada smo u Beogradu nakon dugo vremena osjetili da nam nije svejedno kako se gleda na slovensku povijest i kako se tretira demokratska ljevica”, prisjetio se Ribičič, ustvrdivši da su se slovenski komunisti zalagali za poštovanje različitosti i ljudskih prava, te za europeizaciju.
Kučan, koji je nakon osamostaljenja Slovenije dva puta bio izabran za predsjednika, prisjetio se pritisaka na slovenske komuniste od strane srbijanskih komunista koje je predvodio Slobodan Milošević, ali i partijske organizacije tadašnje JNA koji su Slovence željeli disciplinirati na načelim demokratskog centralizma.
“Pritisci su bili tako jaki da sam odgovorio da su slovenski komunisti odgovorni slovenskom narodu i slovenskoj radničkoj klasi, da smo najprije Slovenci, a onda Jugoslaveni”, kazao je Kučan, dodavši kako se tada pokazalo da jačanje demokratskih tendencija u tadašnjoj Jugoslaviji nije bilo moguće.
