Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je stavio veto na protukorupcijski zakon koji je parlament usvojio u prosincu, tvrdeći da ta mjera neće omogućiti djelotvorne istrage koruptivnih mreža.
Radev je to učinio samo dan nakon što je Bugarska, najsiromašnija država Europske unije, preuzela šestomjesečno predsjedanje tom integracijom. To je prvi put da je ta balkanska država preuzela tu ulogu otkad se pridružila Uniji 1. siječnja 2007. godine.
Bugarska nije postigla pretjeran uspjeh u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, pa ju je Europska komisija više puta prozvala zbog izostanka optužnica protiv korumpiranih dužnosnika. Bugarska je prema Transparency Internationalu najkorumpiranija država EU-a.
Novi zakon, koji je parlament usvojio prije dva tjedna, predviđa stvaranje posebne jedinice za borpu protiv korupcije koje je trebalo istraživati osobe na visokim državnim pozicijama, njihovu imovinu i potencijalne sukobe interesa.
“Vjerujem da usvojeni zakon ne stvara adekvatni pravni temelj za borbu protiv korupcije, nego da će ju dodatno otežati”, izjavio je Radev koji je pobijedio na predsjedničkim izborima u studenom prošle godine.
I politički analitičari su izrazili dvojbe glede zakona jer bi članove novoosnovane jedinice birao parlament, zbog čega ne bi bila istinski neovisna te bi mogla biti korištena za borbu protiv oporbe.
“Nema sumnje da predsjednik ima snažne argumente za stavljanje veta”, ističe analitičar Petar Čolakov. No stručnjaci tvrde i kako će parlament odbaciti Radevov veto.
Zakon predviđa i jačanje kontrole i odgovornosti snaga sigurnosti, a vlada u Sofiji se nada da će Bugarska njime poboljšati svoj ugled tijekom predsjedanja EU-om.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
