Čelnici EU-a na summitu u Tallinnu o digitalnom dobu i budućnosti Europe

Foto: Thinkstock

Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u petak na summitu u Tallinnu, na kojem bi se u prvom redu trebalo razgovarati o digitalnoj budućnosti Europe, ali i o nizu izazova koji stoje pred Europskom unijom.

Estonsko predsjedništvo EU-a u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća organizira digitalni summit u petak, a kako aktualna situacija ne bi zasjenila glavnu temu zbog koje je summit sazvan, čelnici će se okupiti već u četvrtak navečer na radnoj večeri kako bi mogli razgovarati o pitanjima koja trenutačno izazivaju puno veću pozornost javnosti.

Nakon referenduma na kojem su britanski građani tijesnom većinom izglasali izlazak iz Europske unije, preostalih 27 članica traži novi model za bolje funkcioniranje Unije. Proces razmišljanja o tome kako dalje kao EU27 započeo je prošle jeseni na summitu u Bratislavi, gdje su se čelnici dogovorili da će pozornost usmjeriti na teme koje najviše zabrinjavaju građane: migracije, sigurnost, ekonomska i socijalna pitanja. Nakon Bratislave, ove su godine u sklopu toga procesa održani summiti na Malti i u Bruxellesu, a u Rimu je u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma donesena rimska deklaracija u kojoj su dani obrisi buduće EU.

Sredinom ovoga mjeseca predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije iznio je svoju viziju buduće Unije, u kojoj se zauzeo za čvršće integracije EU-a u kojima bi sudjelovale sve članice, iako se očekivalo da će dati snažniju potporu Europi više brzina. U utorak je i francuski predsjednik Emmanuel Macron u govoru na Sorbonni iznio niz prijedloga za jačanje Europe.

Summit u Tallinnu održava se nekoliko dana nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj, iz kojih je kancelarka Angela Merkel izišla znatno oslabljena, budući da je njezina stranka ostvarila puno slabiji rezultat od očekivanog a u Bundestag je prvi put ušla neka stranka krajnje desnice.
S obzirom na novonastalu situaciju, sada se postavlja pitanje koliko će njemačko-francuski dvojac, koji se od početka smatrao motorom izgradnje Europe, biti učinkovit. Potencijalni koalicijski partneri kancelarke Markel, prije svega njemački liberali, u mnogo se točaka ne slažu s Macronovim prijedlozima, što će znatno sužavati manevarski prostor šefici njemačke vlade, čak i kada bi se ona u potpunosti slagala s francuskim predsjednikom, a što uopće nije slučaj. Nijemci se protive prijedlogu o zasebnom proračunu za eurozonu, koji bi oni u najvećoj mjeri punili, a trošio bi se na projekte u svim članicama eurozone.

Na summitu se neće moći izbjeći ni pitanje Brexita, o čemu se ovoga tjedna u Bruxellesu vodi četvrti krug pregovora, kao ni namjera Katalonije da 1. listopada provede referendum o samoodređenju, unatoč svim pokušajima Madrida da ga spriječi.

Ne isključuje se mogućnost ni da se razgovara o odnosima s Turskom i o nastavku proširenja.
U petak popodne na dnevnom redu su digitalne teme zbog kojih je summit i sazvan. Čelnici bi trebali pokušati odgovoriti na niz pitanja koje sa sobom donosi digitalna revolucija – kako od EU-a napraviti najbolju platformu za digitalnu ekonomiju, kako osigurati visokokvalificiranu radnu snagu, dobiti digitalno pismene građane, zatim kako kroz kibernetičku sigurnost ojačati povjerenje u otvoreni internet i društvo te kako uvesti vlade i javni sektor u digitalno doba.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr