Slovenija ostaje kredibilna članica europskih i međunarodnih integracija i neće dopustiti nikakav slučaj da iz neke od njih bude isključena, kazao je u utorak slovenski premijer Miro Cerar, u vezi špekulacija da Sloveniji prijati isključenje iz Schengenskog prostora.
“Neću dopustiti nikakva isključivanja od strane određenih država, te posebna dogovaranja u okviru EU-a ili pojedinih integracija”, kazao je Cerar nakon redovnog sastanka s predsjednikom Borutom Pahorom i predsjednikom parlamenta Milanom Brglezom koji je bio posvećen pitanjima ekonomskog oporavka i nacionalne sigurnosti.
U vezi s navodima dijela opozicije kako bi njegova vlada trebala dati ostavku ako se potvrde sumnje da će Austrija kod Šentilja podići prema Sloveniji bodljikavu žicu dugu 25 kilometara, kako bi spriječila razlijevanje migranata zelenom granicom, te nekih špekulacija o formiranju “mini Schengena” čija bi najjužnija članica bila Austrija, Cerar je rakao da se protivi separatnom dogovaranju nekih članica Schengena i da se Sloveniju ne može isključiti iz integracija čija je punopravna članica i sudjeluje u odlučivanju.
Cerar i Pahor složili su se u ocjeni da je Slovenija dobro dočekala i pripremila se za izbjeglički val, odbivši tvrdnje koje dolaze iz stranke bivšeg premijera Janeza Janša, da je u tome zakazala i nije dovoljno brzo počela postavljati žičanu ogradu prema Hrvatskoj.
Predsjednik države Borut Pahor istaknuo je nakon sastanka da je najbolje jamstvo za nacionalnu sigurnost nastavak gospodarskog rasta i reformi, ali da vlada treba učiniti sve da Slovenija ostane među državama EU-a koje su najdublje ušle u integrativne procese, uključivši članstvo u Schengenu i eurozoni.
Cerar: žičane ograde ne tiču se samo Slovenije i Austrije nego i cijele EU
Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u utorak popodne da žičane ograde u Europskoj uniji nisu samo problem Slovenije i Austrije nego cijele integracije, te odbio napade dijela opozicije koja smatra da bi trebao ponijeti ostavku nakon što je na svom dijelu granice prema Sloveniji žicu počela postavljati i Austrija.
“Sve te ograde nastaju zbog nesposobnosti Europske unije da kao cjelina na pravi način reagira na migracije”, kazao je Cerar novinarima u pauzi jedne međunarodne konferencije u Ljubljani, reagirajući na odluku Austrije da na dijelu granice kod Spielfelda počne postavljati visoku žičanu ogradu.
“To nije samo naš niti samo austrijski problem, a o odluci Austrije bili smo obaviješteni, to se očekivalo”, kazao je Cerar koji smatra da je njegova vlada na problem izbjegličkog vala dobro reagirala, te da nema razloga da se razmišlja o njenoj ostavci, kako to smatra oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.
“Oni koriste svaku priliku za pritisak na ovu vladu, to je nepotrebno”, dodao je.
Slovenska oporba traži ostavku Cerarove vlade ako Austrija podigne ogradu
Vlada premijera Mire Cerara trebala bi odstupiti čim Austrija zbog migranata počne postavljati ogradu uz granični prijelaz Spielfeld/Šentilj, smatra najveća slovenska oporbena stranka koju vodi bivši premijer Janez Janša.
“Kad bi Slovenija dosljedno provodila schengenske propise, granica na našoj sjevernoj granici ne bi bila potrebna. Vlada bi morala preuzeti odgovornost i dati ostavku čim Austrija postavi ogradu”, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani parlamentarni zastupnik Branko Grims, iz Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, kritizirajući mlake reakcije vlade na jučerašnju najavu Austrije o postavljanju žičane ograde.
On tvrdi da ima informaciju kako će Austrija na svojoj granici sa Slovenijom, uz granični prijelaz Spielfeld kroz koji je balkanskom rutom iz Slovenije do sada primila 290.000 izbjeglica i migranata, postaviti 25 kilometara žičane ograde visoke 4 metra, a ne samo nekoliko kilometara, kako se mislilo, te da će ograda biti na betonskim stupovima.
“To govori da će ona ostati duže vrijeme”, kazao je zastupnik stranke koje se zalagala da Slovenija radi zaustavljanja migrantskog vala postavi ogradu prema Hrvatskoj istodobno s Mađarskom, a ne sa višemjesečnim zakašnjenjem zbog kojega je do sada postavljeno 110 kilometara na granici koja je duža od 670 kilometara.
Da je Slovenija tako postupila, te provodila schengensku regulativu, ne puštajući u zemlju izbjeglice bez dokumenata i schengenske vize, Austrija se ne bi odlučila da dio granice zaštiti ogradom, a ostali dio pojačanim snagama policije i vojske, naveo je Grims koji smatra da Sloveniji prijeti ispadanje iz Schengenskog sustava, zbog čega bi zemlja mogla imati goleme gospodarske i druge štete.
Grims je podsjetio da je Slovenija primljena u Schengenski prostor prije osam godina, 21. prosinca 2007. godine, kad je premijer bio predsjednik njegove stranke Janša čija je vlada u to postignuće uložila mnogo napora.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je u vezi austrijske ograde navelo da je o tome bilo na vrijeme obaviješteno i da Slovenija na austrijsku mjeru kojom se nastoji bolje regulirati prijam izbjeglica i migranata nije imala primjedaba nego da su se stvari naprotiv međusobno koordinirale.
Prema ocjeni vodeće oporbene stranke u parlamentu, to je zabrinjavajuća reakcija vlade, a Grims je rekao da to odražava stanje u kojem je Cerarova vlada po pitanju izbjeglica zakazala, te se “prepustila sudbini”.
Oporba sumnja da je postavljanje žičane ograde na granici Austrije i Slovenije možda samo priprema na “skraćivanje” sadašnjeg Schengenskog prostora na samo neke zemlje središnje i zapadne Europe, nakon prijetećeg izbjegličkog vala i terorističkih napada u Parizu, te da bi Slovenija iz takvog mini-Schengena mogla nakon osam godina članstva ispasti.
Slovenska vlada službeno je već više puta naglasila da je ispadanje Slovenije iz Schengena špekulacija i da bi takvo rješenje za nju bilo neprihvatljivo, a mediji navode da bi slovenskog gospodarstvo koje je tradicionalno okrenuto izvozu zbog toga imalo više štete zbog porasta transportnih i drugih troškova nego ostale države sadašnjeg Schengena, ako bi se ponovo uvele rutinske kontrole na granici.
Uz negativne političke posljedice, raspad Schengena imao bi i goleme gospodarske štete zbog ljudi koji rade u drugim državama i većih transportnih troškova budući da se 50 posto europske trgovine još uvijek odvija cestama, a posebno bi pogođene bile manje zemlje čiji je dobar dio ekonomije utemeljen na izvozu, a ne na domaćoj potrošnji poput Slovenije, iznosi u utorak ljubljanski dnevni list “Dnevnik”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa