Terorist koji je u krvavom pohodu u Beču ubio četiri porijeklom je iz Sjeverne Makedonije, iz sela Čelopek pokraj Tetova. Kujtim Fejzulai (20) imao je austrijsko i sjevernomakedonsko državljanstvo. Kao 18-godišnjak prije dvije godine otputovao je u Tursku odakle se planirao prebaciti u Siriju kako bi pristupio ISIL-u, no deportiran je natrag u Austriju i osuđen na 22 mjeseca zatvora. U zatvoru je trebao biti do početka 2022., no pušten je ranije jer je mlađi punoljetnik. U zatvoru je prošao program deradikalizacije, piše Hassan Haidar Diab za Večernji list.
> Ivica Šola: Ovo je rat protiv Europe i ostatka ostataka kršćana
> Kurz: ‘Radikalni islamizam opasan je za naš europski način života’
Terorist živio o državnom trošku, dobivao i socijalnu pomoć
Zanimljivo je da je terorist sjevernomakedonskih korijena Kujtim Fejzulai živio u Beču o državnom trošku, u stanu koji mu je plaćao grad. Dvadesetogodišnjak se 11. veljače 2020. prijavio na program za podršku mladim građanima Beča, a ugovor o najmu stana potpisao je početkom svibnja, dok drugi to čekaju godinama. Koristio je stan od 42 četvorna metra, čak je dobivao i socijalnu pomoć od 917 eura.
Ono što najviše zabrinjava stručnjake za terorizam i islamski radikalizam je da su gotovo sve zadnje terorističke napade izveli mladi ljudi. Postavlja se pitanje jesu li mlade generacije islamskog radikalizma krenule u džihad na Europu. Osim terorista iz Beča i terorista koji je izveo napad u Nici, 21-godišnjeg Tunižanina Brahima Aouissaouiua, i ostali teroristi su mahom mladi. Francuskog nastavnika Samuela Patyja 16. listopada usred bijela dana na javnom mjestu nedaleko od svoje škole u okolici Pariza u kojoj je predavao dekapitirao je 18-godišnjak čečenskog porijekla Aboulah Anzorov. Početkom listopada 20-godišnji sirijski državljanin u Dresdenu u Njemačkoj kuhinjskim je nožem napao dvojicu njemačkih turista sa zapada zemlje. U Njemačku je došao 2015. te je kao 15-godišnjak i na Facebooku slavio Islamsku državu i “sveti rat” džihad. Označen je od njemačkih službi kao “opasni islamist” i odbijen mu je zahtjev za azilom. Međutim, i dalje je slobodno hodao Njemačkom. Pitanje je zašto nije bio deportiran.
Europa se tako našla između čekića i nakovnja. S jedne strane želi zaustaviti širenje islama putem medijske hajke i pozornosti koja se pridaje društveno neprihvatljivom ponašanju u kojem su glavni akteri muslimani, te isticanje vjeroispovijesti tih aktera, dok s druge strane mora poštovati vjersku slobodu kao jedan od osnovnih postulata moderne demokracije. Unatoč tome što postoji znatan broj onih koji se protive integraciji muslimana u europska društva, nesporna je činjenica da su muslimani postali europska realnost. Trenutačno u 19 zemalja članica Europske unije živi više od 27 milijuna muslimana koji imaju državljanstvo tih zemalja. Ako tomu dodamo još 12 milijuna muslimana i muslimanki koji nemaju državljanstvo i žive u europskim zemljama više od četiri godine, broj muslimana doseže blizu 40 milijuna.
– Za nas, stručnjake za sigurnost, teško je dokučiti kako se mladi ljudi, koji su rođeni u zapadnoj civilizaciji, odluče na takve gnjusne terorističke napade, od odrubljivanja glave pa do hladnokrvnog pucanja u čovjeka – kaže za Večernji list Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.
– S obzirom na podatke koji izlaze kako je terorist pokušavao švercati oružje iz Slovačke, moguće je da su obavještajne službe imale velikih propusta, naravno uz dodatak da je osoba ranije osuđivana zbog islamskog radikalizma pa puštena. Tu je propust i pravosudnog sustava i policije, jer se osobe sklone terorizmu treba nadzirati. Svi se pitaju zašto Beč? Za sve teroriste je Zapad jednak, nema razlike između Beča, Pariza ili Londona. Sumnjam da oni znaju neku razliku između tih gradova i država. Znaju samo za Francusku i Veliku Britaniju, da su oni predvodnici NATO snaga i svih vojnih operacija u zemljama Bliskog istoka, naravno uz SAD. S druge strane, možda je razlog i taj da pokažu kako mogu djelovati gdje god hoće i da za njih nema prepreka. A Austrija nema tako čvrste mjere kakve imaju ostale europske metropole – istaknuo je Cvrtila koji, s obzirom na to da su Bosna, Sandžak, Kosovo i Sjeverna Makedonija, kao trenutačno najveća žarišta radikalnog islamizma na svijetu, u hrvatskom okruženju, ipak ne misli da bi i naša zemlja mogla biti meta radikalnog islama.
– Hrvatska dugoročno ima jako dobre odnose s islamskim svijetom. Gotovo svi muslimani u Hrvatskoj, kao i većina u svijetu, nisu ni radikalni ni teroristi. To su ljudi koji žele imati svoje obitelji i živjeti normalnim životom. I ne samo da su integrirani već su dio našeg društva. Ono na što obavještajne službe u Europi trebaju više obraćati pozornost je na domicilne muslimane koji su radikalizirani. Jer migranti s predznakom terorizma koji ulaze u Europu su pod nadzorom, a domicilni ili mladi koji ne izazivaju nikakve sumnje izvode terorističke napade. Tu je velik problem za sigurnosne službe diljem svijeta. Vidimo u zadnje vrijeme da većina mladih ljudi vrši terorističke napade. Svijet se mora suočiti s činjenicom da nam prijeti taj fenomen terorizma i pod svaku cijenu ga treba suzbijati, a to je dugotrajan proces, zaključuje Cvrtila.
