Danska oporba lijevog centra pobijedila na izborima

epa07601615 People vote during the European Parliament Elections at Copenhagen Town Hall in Copenhagen, Denmark, 26 May 2019. The European Parliament election is held by member countries of the European Union (EU) from 23 to 26 May 2019. EPA/IDA MARIE ODGAARD DENMARK OUT

Danska je na putu da postane treća nordijska država u godinu dana koja je dobila lijevu vladu, pošto su se glasači na parlamentarnim izborima u srijedu pobunili protiv mjera štednje koje je nametnula prošla desna vlada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danci su na izborima smijenili premijera Larsa Lokke Rasmussena, utirući put socijaldemokratskoj čelnici Mette Frederiksen (41), koja bi mogla postati najmlađa danska premijerka, jer njena stranka ima najviše zastupničkih mjesta uz ostatak lijeve oporbe.

Nakon dva desetljeća liberalnih ekonomskih reformi u Danskoj, glasači su dali glas povratnicima iz redova socijaldemokrata, koji su bili glavni arhitekti socijalne države “od kolijevke do groba” kada su bili vladajuća stranka tijekom velikog dijela 20. stoljeća.

Posljednja prebrojavanja glasova daju lijevom oporbenom bloku 96 mandata u parlamentu, dok koalicija okupljena oko trenutno vladajuće Liberalne stranke ima 79.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danska nacionalistička Narodna stranka, koja podržava Rasmussenovu manjinsku vladu, izgubila je prethodni zanos pošto je većina “mainstream” stranaka zauzela stroži stav o migracijama. Podrška stranci pala je na 8,7 posto s 21,1 posto na izborima 2015. godine.

Rasmussen, koji je bio premijer od 2015., rekao je kasno u srijedu da će kraljici Margareti u četvrtak najaviti svoju ostavku.

Frederiksenino obećanje o povećanju socijalnih davanja nakon godina štednje te stroži stav o migracijama dobro je prošao kod Danaca i u anketama prije izbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nordijski model socijalne države zlatni je standard mnogim ljevičarima u svijetu, poput američkog demokratskog predsjedničkog kandidata Berniea Sandersa, koji je naglasio da je danski model ideal za budućnost Amerike.

“Ovo su bili izbori o socijalnoj pomoći, i glasači su rekli svoje. Od sada, socijalna pomoć glavni je prioritet Danske”, poručila je Frederiksen u govoru nakon objave izbornih rezultata.

Mnogi Danci brinu da bi još štednje uništilo univerzalni sustav zdravstva, obrazovanja i usluga za starije, a koje smatraju samima po sebi razumljivima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danska, koja je inače sjedište kompanija poput prijevoznika Maerska, Lego igračaka, i pive Carlsberg, bilježi gospodarski rast iznad prosjeka EU-a u posljednjem desetljeću.

U Finskoj i Švedskoj ove godine su također formirane vlade ljevice.

Frederiksen će sada pokušati sastaviti manjinsku jednostranačku vladu, kazala je u srijedu, ali će joj to teško poći za rukom zbog oštrijeg stava o migrantima u odnosu na druge lijeve stranke.

Socijaldemokrati su podržali strože zakone, uključujući i onaj o zabrani nošenja islamske burke i nikaba u javnosti, kao i “zakon o nakitu”, koji dozvoljava policiji zapljenu vrijednih predmeta od migranata kako bi naplatili njihove troškove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stranke na koje Frederiksen računa u formiranju koalicije su Socijalna narodna stranka i Socijalno-liberalna stranka, čija je nekadašnja čelnica bila Margarethe Vestager, povjerenica EU za tržišno natjecanje.

Obje su stranke u kampanji zagovarale blaži pristup migrantima i više napora u borbi s klimatskim promjenama, a što je odjek sve veće prisutnosti zelenih stranaka nakon izbora za EU parlament prošlog mjeseca.

Nova stranka, Stram Kurs (tvrda linija), koja zagovara zabranu islama i deportaciju na tisuće muslimana, nije osvojila ni jedno mjesto u danskom parlamentu.

Grenland i Ovčji otoci, koji su dio Kraljevine Danske s proširenom autonomijom, imaju po dva mjesta u parlamentu koji broji 179 zastupnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.