Ako se ostvare dugoročne prognoze o promjeni klime i temperature u pojasu u kojem leži Slovenija, ta će zemlja postati pogodna za masovnu sadnju batata ili slatkog krumpira, tvrde slovenski stručnjaci koji su zadnjih godina razvili tri sorte ove suptropske trajnice, podrijetlom iz srednje i južne Amerike.
Slatki krumpir je perspektivna kultura jer se u Europi još ne uzgaja u velikim količinama, a otporan je na sušu, kazao je za ljubljansko “Delo” Dragan Žnidarčič, profesor hortikulture na ljubljanskome Biotehničkom fakultetu.
Stručnjaci s tog fakulteta među ostalim se bave razvojem poljoprivrednih kultura i sorta koje bi zbog očekivanih klimatskih promjena mogle zamijeniti one koje sada dominiraju poljima.
Batat se, po mišljenju slovenskih eksperata već sada može uzgajati na gotovo cijelome području Slovenije, a kao kultura bi mogao zamijeniti običan klasični krumpir, osobito ako se zbog klimatskih promjena prosječna temperatura u idućih dvadesetak godina u klimatskom pojasu kojemu pripada i Slovenija uistinu poveća za 2,5 do 3 stupnja.
Batat je cjenovno konkurentan običnom krumpiru, treba malo vode i lagano se uzgaja, kaže Žnidarčič.
Tri nove sorte batata koje su razvili za potrebe domaćih poljoprivrednika slovenski su stručnjaci nazvali Lučka, Janja i Martina. Sorte se razlikuju po boji mesa i boji kože batata.
Za pokusnu sadnju tih sorti, što su ih razvijali više godina, odabrali su tri polja u različitim klimatskim zonama: kod Nove Gorice, kod Ljubljane i blizu Kranja, a urod je u sva tri slučaja bio zadovoljavajuć.
Slovenski biolozi i agronomi zaključuju da će se uzgoj batata u Sloveniji s godinama proširiti te da bi ta kultura jednom mogla čak zamijeniti krumpir koji je sada jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa