Nakon najnovijih terorističkih napada u Francuskoj i Austriji Europa je zabrinuta. U Europi je veliki broj islamskih useljenika koji su tu godinama, a oni i njihova djeca imaju državljanstva EU.
Dr. sc. Goran Akrap, stručnjak za sigurnost, razlikuje se od većine drugih jer ne misli da je objava karikatura proroka Muhameda u francuskom Charlie Hebdou pitanje novinarskih i medijskih sloboda, nego spada u govor mržnje. Kao što se neće tolerirati nekome da vrijeđa drugoga zbog boje kože, seksualnog opredjeljenja tako ni vrijeđanje temeljem vjerskih uvjerenja nema smisla.
> Vatikanski dnevnik: naslovnica Charlie Hebdoa vrijeđa sve vjernike
> Putin upozorio umjetnike na krhku granicu između “krajnje opasnog ponašanja i slobode govora”
> Grad Amatrice tuži Charlie Hebdo zbog uvredljivih karikatura
> ‘Charlie’ izazvao ogorčenje sprdajući se s utopljenim sirijskim trogodišnjakom
“Poznato nam je da u temeljima islama stoji kako se muslimani ponašaju prema proroku Muhamedu. Ako namjerno i ciljano ideš na osporavanje Muhameda, nažalost moraš biti svjestan da bi moglo biti posljedica kod tipova koji su skloni radikalnom ponašanju. Imamo iskustva s time kada su neke medijske objave bile okidač za radikalizaciju i nasilje”.
“Jasno, Francuzi se imaju pravo na svom teritoriju ponašati u okviru svog poimanja medijskih sloboda bez obzira na to je li riječ o proroku, no vjerojatno svejedno nije pametno tako izazivati”, kaže dr. sc. Akrap u razgovoru s Davorom Ivankovićem za Večernji list.
No što je onda bio problem u Austriji, oni nisu nikoga uvrijedili?
“Cilj opravdava sredstvo, a cilj je dovesti do radikalizacije i unutar europskih društava, i to prema – islamu i islamistima. A onda će se radikali hraniti jedni drugima, koliko god da su suprotstavljeni. Kad se zbio napad na berlinski božićni sajam, što su i čime su to Nijemci “zaslužili”? Pa ničim, no plan jest radikalizirati Europu protiv muslimana i pokrenuti to ‘vrzino kolo'”, smatra Akrap.
Što je onda Hrvatskoj činiti? Država priprema kontramjere. Pitanje je je li Hrvatska dovoljno ekipirana za taj “fajt”?
“Ne znam”, kaže sumnjičavo dr. sc. Akrap, jer mu je jasno da se ovdje ne radi samo o ekipiranosti tajnih službi, nego cijelog društva.
“Možemo li mi nekoga tko ima radikalna uvjerenja promijeniti? Teško. Poanta je u pokušaju da se i njihova borba za očuvanje uvjerenja i vrijednosti ‘prilagodi’ i svede na metode primjerene u demokraciji. Problem tog ekstremizma i terorizma ne može se pak početi rješavati bez potpore ključnih zemalja arapskog i islamskog svijeta”, zaključuje dr. sc. Akrap.
