Europska komisija je u utorak predstavila planove rješavanje migrantske krize kroz partnerske sporazume sa skupinom afričkih i bliskoistočnih zemalja iz kojih dolazi najveći broj migranata, koji između ostaloga uključuju i financijsku pomoć.
Prvi takvi sporazumi zaključili bi se s Jordanom i Libanonom, a kasnije s Nigerom, Nigerijom, Senegalom, Malijem i Etiopijom. Komisija je najavila i da će pojačati svoj angažman u Libiji i Tunisu.
Kao kratkoročne ciljeve tih sporazuma Komisija navodi spašavanje života u Sredozemnom moru, povećanje stope povratka migranata u zemlje podrijetla i tranzita, zadržavanje migranata što je bliže moguće njihovim domovima te sprječavanje polazaka na opasni put prema Europi.
Dugoročni ciljevi su rješavanje samih korijena ilegalne migracije i nasilnog premještanja kroz pojačanu potporu EU-a trećim zemljama u izgradnji institutucija i popravljanju političke, socijalne i ekonomske sitaucije.
“Kako bismo zaustavili neprihvatljive gubitke života u Sredozomnom moru i uveli reda u migrantske tokove, moramo ponovno razmisliti kako Europska unija i njezine zemlje članice mogu udružiti napore i raditi zajedno s trećim zemljama. Komisija predlaže novi partnerski okvir sa skupinom prioretnih zemalja. Ti sporazumi bili bi napravljeni prema okolnostima i potrebama svake od tih zemalja, a kako bismo mobiliziranjem naših politika i alata postigli te ciljeve”, rekao je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Komisija najavljuje da će za te svrhe izdvojiti osam milijarda eura do 2020. te predložiti stvaranje vanjskog investicijskog plana kako bi se mobilizirale investicije vrijedne 31 milijardu eura, s mogućnošću da se to poveća na 62 milijarde eura ako zemlje članice EU-a i partnerske zemlje daju svoj doprinos.
U rješavanju problema krijumčarenja migranata, Komisija navodi da je potrebno razbiti krijumčarski poslovni model i da je učinkovito vraćanje migranata ključno u ispunjavanju toga cilja. Komisija navodi da je u te svrhe potrebno nadograđivati iskustvo stečeno u suradnji s Turskom i zemljama zapadnog Balkana.
Predlaže se i raspoređivanje europskih časnika za vezu za pitanje migracija koji bi pomogli u koordiniranju suradnje na razini EU-a.
Kako bi se obeshrabilo ljude da se upućuju na opasan put uz pomoć krijumčara, Komisija predlaže uspostavu legalnih načina za ulazak u EU-u. Komisija navodi da će EU podržati globalni program pod vodstvom UN-a o premještanju ljudi kako bi se postigla pravednija raspodjela tereta koje snose zemlje primateljice izbjeglica.