Pošto estonskom parlamentu dvaput nije uspjelo izabrati novog predsjednika države, to će u subotu pokušati učiniti estonski izborni kolegij, dok analitičari tvrde da je pobjednika nemoguće predvidjeti.
Među glavnim konkurentima za tu uglavnom ceremonijalnu ulogu su liberalka Marina Kaljurand, bivši premijer i europski povjerenik Siim Kallas, zatim Mailis Reps iz centrističke oporbe i bivši pučki pravobranitelj Allar Joks.
Da se estonski predsjednik bira neposredno, najveća bi favortkinja po anketama bila Kaljurand, koja je nedavno dala ostavku na dužnost ministrice vanjskih poslova kako bi se kandidirala za predsjednicu države s 1,3 milijuna stanovnika, članicu NATO-a i EU-a.
Izborni kolegij koji ima 335 članova, sastoji se od 101 zastupnika estonskog parlamenta i 234 predstavnika mjesnih samouprava. Kolegij se saziva kad parlament ne uspije izabrati predsjednika države.
Iako je kandidatu za pobjedu u izbornom kolegiju potrebna obična većina, analitičari upozoravaju da bi ipak moglo biti iznenađenja.
“Troje kandidata imaju izglede ući u drugi krug glasovanja: Siim Kallas, Marina Kaljurand i Mailis Reps”, rekao je za AFP politički analitičar Tonis Saarts s tallinnskog sveučilišta, ali je dodao da “ne treba podcjenjivati ni izglede Allara Joksa”.
“Gotovo je nemoguće danas reći koji će od troje ili čak četvero pobijediti budući da je utrka vrlo izjednačena.”
Prva predsjednica?
Bivši europski povjerenik Kallas (67) uživa veliki ugled u Estoniji kao ekonomski stručnjak i briselski insajder.
Iako mu položaj osnivača Reformske stranke daje snažnu potporu među stranačkom starom gardom, prati ga mutan skandal oko financiranja stranke koji datira s kraja ’90-ih godina.
Kaljurand (53) uživa najveću potporu javnosti kao otvorena zagovornica ženskih prava i karijerna diplomatkinja koja je bila veleposlanica u Washingtonu i Moskvi.
“Ako ona pobijedi, imat ćemo prvu predsjednicu”, rekao je za AFP politički analitičar Andres Kasekamp sa Sveučilišta Tartu.
Saarts je također upozorio da izborni kolegij, kao i podijeljeni parlament ranije, možda neće uspjeti izabrati predsjednika. Ako to bude slučaj, glasovanje se vraća u parlament i moguć je daljnji zastoj.
“U tom slučaju bilo bi još teže naći politički kompromis”, upozorio je.
Budući predsjednik mora dobiti dvotrećinsku većinu u parlamentu, ali s obzirom da su glasovi podijeljeni među šest stranaka, to se pokazalo nemogućim u dva kruga glasovanja u kolovozu.
Budući da se Estonija priprema za preuzimanje šestomjesečnog rotirajućeg predsjendištav EU-a u srpnju, analitičari napominju kako bi bilo važno da budući predsjednik ima ugled u svijetu.
Novi predsjednik naslijedit će Toomasa Hendrika Ilvesa, poznata po svom oštrom jeziku i leptir kravatama, koji je u dva madata toj dužnosti priskrbio snažnu međunarodnu dimenziju zbog svog instinkta u vanjskoj politici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa