Foto: fah

Čelnici zemalja članica EU-a podržali su u petak na summitu u Bruxellesu prijedlog “liderske agende” predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska za učinkovitije funkcioniranje EU-a u sljedećem razdoblju do sredine 2019. godine, u kojem Uniju čekaju četiri ključna trenutka.

“Ambicija liderske agende je rješavati najspornija pitanja, pod kojima mislim na reformu eurozone, migrantsku krizu, unutarnju sigurnost, trgovinu i buduće financiranje EU-a”, rekao je Tusk, izrazivši zadovoljstvo “nedvosmislenom potporom” koju je dobio za svoj prijedlog.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je novinarima da je tijekom rasprave na Europskom vijeću istaknuo da pred EU-om u sljedećih godinu i pol stoje četiri ključna trenutka – izlazak Velike Britanije, izborna kampanja za izbore za Europski parlament, izbor novih čelnika u europskim institucijama te dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.

“To su najkrupnija politička pitanja o kojima će se raspravljati na Vijeću”, rekao je Plenković.

Što se Hrvatske tiče, ona će učiniti sve što može da do početka 2019. ispuni tehničke zahtjeve za ulazak u schengenski prostor te će se pokrenuti proces na temelju precizne studije za ispunavanje kriterija za ulazak u eurozonu.

“Na taj način Hrvatska će biti spremna za pripadnost užem krugu članica koje su prošle sve bitne integracije. To je plan i okvir, toga ćemo se držati”, rekao je Plenković.

Tuskova liderska agenda uključuje i hodogram rada Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada EU-a, za razdoblje do sredine 2019. godine.

Polazna pretpostavka Tuskova prijedloga jest da se uvijek pokuša postići dogovor svih 27, odnosno 28 članica dok je Velika Britanija unutra, a kada to nije moguće da se koristi mehanizam pojačane suradnje.

Tusk predlaže da se Europsko vijeće sastaje češće kako bi se pokušala riješiti pitanja oko kojih nema pomaka u Vijeću EU-a, to jest na ministarskoj razini.

Tusk inzistira na jedinstvu država članica, ali ono ne smije biti “izlika za stagnaciju”, kao što ni “ambicije ne smiju voditi u podjele”.

Oko Brexita još nema dovoljnog napretka

Što se Brexita tiče, čelnici EU-a ocijenili su da još nema dovoljnog napretka u pregovorima o razdruživanju da bi se moglo prijeći u drugu fazu pregovora o budućim odnosima.

Vrlo je oštar u tome bio francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je kazao da je Velika Britanija daleko od razrješenja pitanja financijskih obveza.

“Daleko smo od dogovora o financijskim obvezama”, rekao je Macron, ocijenivši da Velika Britanija treba napraviti veliki napor glede financijskih obveza. “Danas još nismo došli ni do polovice puta”, dodao je francuski predsjednik.

Britanska premijerka Theresa May izjavila je da je njezina zemlja spremna ispuniti svoje financijske obveze, ali bez spominjanja konkretnih iznosa, oko čega postoje velika neslaganja. U EU-u se spominje iznos od 60 do 100 milijardi eura koliko bi Velika Britanija trebala uplatiti u europski proračun, a London govori o nekih 20 milijardi.

Njemčaka kancelarka Angela Merkel rekla je da se EU može dogovoriti o ulasku u novu fazu pregovora o Brexitu tek kada dobije specifična jamstva o rješavanju britanskih financijskih obveza, te da May treba riješiti zastoj kako bi se moglo ući u drugu fazu.

Tusk je pak kazao kako su vijesti o zastoju u pregovorima o Brexitu pretjerivanje.

Napredak u pregovorima ponovno će se razmatrati na summitu u prosincu, a na ovom summitu odlučeno je da se počne s internim pripremama za drugu fazu pregovora kako bi ona mogla početi odmah, čim se ostvari zadovoljavajući napredak u prvoj fazi u tri prioritetna područja: pitanju britanskih financijskih obveza prema europskom proračunu, pravu europskih građana koji ostaju živjeti u Velikoj Britaniji i graničnom režimu između Irske i Sjeverne Irske.

Premijer Plenković kaže da se namjerno ne razgovara o konkretnim brojkama jer bi tada “svi koji su zdušno zagovarali Brexit priznali da su izmanipulirali milijune britanskih birača, doveli u poziciju da glasuju kako su glasovali i sada će se s tim godinama mučiti. To je loša situacija i za one koji su to organizirali, za Veliku Britaniju, a jednim dijelom i za EU. Brojke će do kraja razotkriti sve negativne dimenzije te krupne političke pogreške”, rekao je Plenković.

Prava hrvatskih građana u Velikoj Britaniji

Plenković je rekao da ima jamstva glavnog europskog pregovarača Michela Barniera da će položaj hrvatskih državljana u Velikoj Britaniji biti jednak onome koji će imati državljani svih ostalih država članica.

Hrvatska je u specifičnoj situaciji, jer je tek prije nešto više od četiri godine ušla u EU, a Velika Britanija koristi odredbu po kojoj je moguće do sedam godina ograničavati pristup tržištu rada državljanima nove članice.

Ta odredba predviđa ograničenja po formuli “dva plus tri plus dva”. Prema njoj ograničenja se mogu uvesti najprije na dvije godine za koje ne treba čak ni izići s posebnim obrazloženjima.

Nakon toga se razdoblje može produljiti na još tri godine, ali tada država mora obavjestiti Komisiju da želi nastaviti s ograničenjima.

Na kraju, ako se želi produljiti ograničenje na još dvije godine, onda se mora dokazati da bi dolazak radnika iz te zemlje izazvao velike poremećaje na tržištu rada, što je u ovom slučaju jako teško s obzirom na veličinu Britanije i Hrvatske.

Ako Britanija ne bude tražila ograničenja i za zadnje dvije godine, problem za hrvatske državljane bio bi riješen i imali bi ista prava kao i građani drugih članica.

Međutim, ako bi se Britanija izborila za dodatne dvije godine, onda bi ograničenje vrijedilo i u trenutku izlaska Velike Britanije iz EU-a, pa bi stoga hrvatski građani bili neravnopravni u odnosu na ostale.

Izvor: Hina/ij