Europski parlament: 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura pristup dokumentima još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama

Plamen, Wikipedia

Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast, kaže se u utorak u izjavi Europske komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europski parlament je u rezoluciji od 2. travnja 2009. godine pozvao da se 23. kolovoza, na dan kada je 1939. potpisan pakt Molotov-Ribbentrop, obilježava kao Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i da se komemorira s dostojanstvom i nepristranošću.

Tim povodom prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, povjerenica za pravosuđe Vera Jourova i povjerenik za kulturu Tibor Navracsics objavili su zajedničku izjavu.

“Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su 23. kolovoza 1939. pakt Molotov-Ribbentrop. Time je započelo jedno od najmračnijih razdoblja u novijoj povijesti našeg kontinenta u kojem su pod totalitarnim režimima deportirani, mučeni i ubijeni deseci milijuna ljudi. Iako je kraj Drugog svjetskog rata značio poraz nacističkog režima, za mnoge stanovnike srednje i istočne Europe patnje su se nastavile pod drugim totalitarnim režimima”, kaže se u njihovoj izjavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima otimamo žrtve zaboravu i odajemo im počast. Komemoracija nam pomaže i da se prisjetimo lekcija koje smo naučili iz tog mračnog poglavlja europske povijesti.

Srećom, današnje mlade generacije Europljana nisu iskusile život pod totalitarnim ili autoritarnim režimom. Međutim, svoje slobode ne smijemo nikada uzimati zdravo za gotovo. Zbog toga je važnije nego ikad da čuvamo povijesno sjećanje i ostanemo predani demokraciji, temeljnim pravima i vladavini prava. Sjećanje na europsku povijest trebalo bi jačati našu spremnost da se zauzmemo za zajedničke vrijednosti i načela, ističu članovi Europske komisije.

I prije donošenja rezolucije, 2. travnja 2009. Europski je parlament donio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza 2008. kao Europskog dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europski parlament je u svojoj rezoluciji “snažno i nedvosmisleno osudio sve zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih i autoritarnih režima”.

Također se izražava žaljenje “što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi, pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama; poziva za pravi napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako korake treba poduzeti kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabilo za političke svrhe”.

Kontroverzije oko pristupa arhivima Komunističke partije Hrvatske

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SDP je u posjedu cjelokupne arhivske građe iz vremena kada se ta stranka zvala “Komunistička partija Hrvatske” i “Savez komunista Hrvatske”, te je za sada pristup toj građi moguć samo uz odobrenje SDP-a. Riječ je o arhivskoj građi od iznimne važnosti za izučavanje povijesti iz razdoblje Socijalističke Republike Hrvatske kada su tijela te partije donosila najvažnije odluke o životu naroda i djelovanju tijela vlasti – dapače je to razdoblje povijesti vrlo teško shvatiti bez poznavanja činjenica o postupanju Partije. U lipnju 2014. godine dr. sc. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest optužuje vrh SDP da pristup dopušta samo svojim pristalicama, koji potom prezentiraju samo informacije koje u boljem svjetlu prikazuju djelovanje komunističke partije: “Za neke neovisne, kritične istraživače nema uopće govora da će doći do takvog gradiva, čak niti gradivo nekadašnjih Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu koji nisu bili partijska institucija, nego državna, ali i to gradivo smješteno je unutar partijskog i morate i zato tražiti dopuštenje SDP-a”. Više pročitajte OVDJE.

U listopadu 2014. godine u svezi pristupa partijskim arhivima javno nastupa i povjesničar dr. sc. Davor Marijan, koji – na primjeru aktualnog suđenja za ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića iz 1982. godine koje se protiv bivših čelnika UDBE vodi u SR Njemačkoj – iznosi svoje mišljenje da je uloga SDP u kontroli arhiva Saveza komunista Hrvatske, ali i svojedobnog Republičkog komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (koji da je bio državno, a ne partijsko tijelo, ali njegovu arhivu kontrolira danas SDP) neprihvatljiva i zapravo nezakonita. Više pročitajte OVDJE.

Ministar Zlatko Hasanbegović rekao je da je upravo zbog toga što je inicirao donošenje novog arhivskog zakona, kojim bi se otvorilo cjelokupno arhivsko gradivo državnog partijskog aparata do 30. svibnja 1990. godine, bio izložen nevjerojatnoj kampanji i blaćenju u Hrvatskoj i izvan nje:

“Svakom okretanju budućnosti treba prethoditi cjelovito suočavanje s prošlošću. U sklopu svoga ministarskog djelovanja začeo sam vrlo važnu reformu donošenjem novoga arhivskoga zakona. U tu svrhu trebali su raditi važni pravni, znanstveni i povjesničarski autoriteti, zakon je trebao biti donesen početkom sljedeće godine, a njegova glavna pravna pozadina bilo je potpuno, bezuvjetno i bez bilo kakvih ograničenja otvaranje cjelokupnoga arhivskog gradiva državnog partijskog aparata do 30. svibnja 1990. godine i sada iz ove perspektive mogu reći da je to jedan od važnih, ako ne i najvažnijih razloga kampanje, klevetničke, kojoj sam bio izložen od prvoga dana svoga ministarskog djelovanja”, otkrio je po prvi puta javno Hasanbegović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hasanbegović: Svakom okretanju budućnosti treba prethoditi cjelovito suočavanje s prošlošću

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.