Europska komisija predložila uredbu za uspostavu sustava osiguranja bankovnih depozita

Europka komisija u utorak je predložila uredbu o europskom sustavu osiguranja bankovnih depozita te mjere za daljnje smanjenje rizika u bankarskom sektoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog je na konferenciji za novinare predstavio povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill.

Europski sustav osiguranja bankovnih depozita uvodio bi se postupno počevši od sredine 2017. godine do 2024. godine.

Tri faze sustava

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trenutačno, veći broj zemalja članica ima vlastite sustave osiguranja bankovnih depozita, koji štedišama, u slučaju bankrota banke, jamči za njihove pologe najčeće do 100.000 eura.

Zajedničkom sustavu osiguranja bankovnih pologa protivi se Njemačka, koja se pribojava situacije da se novcem njemačkih štedišta jamči za pologe u drugim zemljama članicama.

Zajednički sustav osiguranja bankovnih depozita treći je i posljednji stup bankovne unije, čije je stvaranje pokrenula eurozona kako bi spriječila da se ubuduće bankarske krize pretvore u dužničke krize zemalja članica, jer su račun za gubitke banaka na kraju snosili porezni obveznici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi stup bankovne unije je Jedinstveni nadzorni mehanizam, koji obavlja Europska središnja banka, a drugi je stvaranje jedinstvenog fonda za rješavanje bankarskih kriza iz kojeg bi se pokrivali gubitci banaka u stečaju umjesto da se poseže u državne proračune.

Sustav bi se uspostavljao postupno u tri faze.

U prvoj fazi od 2017. do 2020. banke bi plaćale dio svoga doprinosa u nacionalni fond, a ostatak u zajednički europski fond. Ako bi neka banka u tom razdoblju bankrotirala, jamčene pologe platio bi nacionalni fond, a ako u njemu ne bilo dovoljno sredstava, mogao bi se koristiti europski fond.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugoj fazi od 2020. do 2024. godine, štediše bi u slučaju bankrota banke dobile jamčeni polog i iz europskog i iz nacionalnog fonda. Banke bi svake godine postupno smanjivale uplate doprinosa u nacionalni fond, a za taj smanjeni iznos povećale bi uplate u europski fond, a od 2024. godine u njega bi se uplaćivao puni iznos.

Povjerernik za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis ističe da je dovršenje bankarske unije ključno za otpornu i uspješnu ekonomsku i monetarnu uniju.

“Prijedlog Komisije o europskom sustavu osiguranja depozita temelji se na nacionalnim sustavima osiguranja depozita i bio bi dostupan samo ako se potpuno provedu zajednički dogovorena pravila. Istodobno trebamo poduzeti daljnje mjere za smanjenje rizika u bankarskom sustavu. Moramo oslabiti vezu između banaka i država te u praksi provoditi dogovorena pravila prema kojima porezni obveznici ne bi trebali biti prvi koji plaćaju u slučaju propasti banaka”, rekao je Dombrovskis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.