Financial Times: EU ne radi za radnike, njima je sve gore, a zna se i razlog – masovna imigracija

Financial Times također primjećuje da se iza priče o otvaranju velikog broja novih radnih mjesta skriva istina da su ta mjesta nerijetko nekvalitetna i vrlo slabo plaćena, ističući da se “broj povremenih, samozaposlenih i privremenih radnih mjesta povećao u brojnim zemljama EU-a” i da  su “neki radnici su izgubili pristup mjerama socijalne zaštite, poput onih za nezaposlene i mirovinskih”.

Brexit kao spas za ekonomiju, nasuprot prognozama

Jedna iznimka bi, kažu, mogla biti postreferendumska Britanija, koja je – unatoč katastrofičnim najavama o posljedicama Brexita – zabilježila da broj migranata iz drugih zemalja EU koji dolaze raditi u Britaniju značajno opao nakon glasovanja da napuste EU, i da je to imalo za posljedicu odgovarajuće povećanje plaća. Zanimljivo, prije Brexita su upravo poslodavci – preko REC-a, Konfederacije poslodavaca – zahtijevali nastavak visoke neto imigracije pravdajući to time da plaće rastu nakon izglasavanja Brexita i smanjenja uvoza radne snage. Da, ozbiljno.

U izvješću s gornje poveznice navodi se: “Prošli mjesec, REC je pomogao još većem broju ljudi da pronađu stalna radna mjesta – to je sjajna vijest jer pokazuje da poslodavci i dalje zapošljavaju. Međutim, podaci također pokazuju da se rast usporava, a jedan od razloga je taj što jednostavno nemamo dovoljno ljudi za sva mjesta koje su trenutno u ponudi. A broj slobodnih radnih mjesta još se povećava.

Za tražitelje posla to je dobra vijest jer su poslodavci spremni platiti veće početne plaće kako bi privukli prave kandidate.

Već znamo da radnici iz EU odlaze zbog neizvjesnosti s kojima se trenutno suočavaju. Stoga nam je potrebna jasnoća oko toga kako će izgledati budući imigracijski sustavi. Inače će se situacija pogoršati i poslodavci će se suočiti s još većim manjakom osoblja.

Lažne su vijesti ispale prave

Usput, BBC je 2016. u jeku kampanje za Brexit pisao kako su tvrdnje da će plaće – prvenstveno najniže plaćenim radnicima – porasti u slučaju Brexita “lažne vijesti”.  Priznali su doduše kako masovna imigracija, po podacima središnje banke, ipak donekle smanjuje plaće, i kako je moguće da će one donekle porasti nakon Brexita, prvenstveno slabije plaćenima, ali će to poništiti negativni učinci Brexita. Demgagija? Da, čista: Ljevičarske su politike masovne imigracije danas isključivo u službi interesa onih najbogatijih, koristeći pritom nesreću najsiromašnijih – onih koji su zbog bijede bili prisiljeni napustiti svoje domove, među ostalim u Hrvatskoj, i postati imigranti u Britaniji – i manipulirajući njome.

Iako se to smatra politički nekorektnim pa se o tome ne govori javno, i tretira se kao razgovor o homoseksualnosti u viktorijansko vrijeme, neki su veliki poslodavci ipak otvoreno priznali kako je masovna imigracija krivac za slabe – i u odnosu na BDP sve slabije plaće.  Ronny Gottschlich, koji je šest godina vodio divovski supermarket Lidl u Velikoj Britaniji, rekao je u razgovoru za BBC Radio 5 live da su šefovi koristili migrante iz Europske unije kako bi zadržali plaće na niskim razinama i kako će, “ako jeftin rad (imigranata) ne bude dostupan, doći do pritiska na tržištu… i to će na kraju dovesti do viših plaća”.

Slobodno kretanje ljudi, prvobitno zamišljeno kao slobodno tržište rada, jedno je od takozvane “četiri slobode” unutar Europske unije, što omogućuje migrantima da putuju po cijelom bloku, u neograničenom broju. Problem je što postoji ogroman disbalans između najbogatijih i najsiromašnijih članica Unije, u koje spada i Hrvatska.

Pustošenje Srednje Europe

Milijuni u pravilu niskokvalificiranih migranata zauvijek su napustili zemlje s niskim plaćama u srednjoj i južnoj Europi, te krenuli za Njemačku, Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo. Proces je to za koji većina euroskeptika na zapadu tvrdi da degradira plaće i uvjete radničkoj klasi, naročito u zanimanjima kao što su ugostiteljstvo i maloprodaja, i da dovodi do povećanja troškova najma i cijena kuća i pritiska na prometnu mrežu i javne usluge.

No stvarno negativne posljedice slobodno kretanje ljudi između zemalja s ogromnim razlikama u razvijenosti ostavlja devastirajuće posljedice na ekonomije emitivnih zemalja: Dok u zemljama u koje migranti iz EU dolaze same te zemlje od njih u cijelosti imaju koristi, ali radnička klasa, uvijek i svugdje najbrojnija, ima štetu – koristi imaju samo bogati i srednja klasa, buržoazija – u emitivnim zemljama imamo situaciju o kojoj je pisao DW, pišući o Rumunjskoj, gdje liječnika više nema ni za lijek i gdje ljudi putuju i po 50 kilometara do njega. To je produkt neokolonijalističkih politika koje manjak djece na zapadu nadoknađuju uvozom mladih i kvalificiranih ljudi, čije je školovanje od teških hrvatskih poreza platila hrvatska sirotinja, s istoka Europe. Oni te kadrove dobivaju besplatno, dok oni koji su u njih uložili kako bi boljim obrazovanjem izašli iz bijede ne dobivaju ništa.

Politika masovne imigracije se tako pokazuje pogubnom po zemlje iz kojih imigranti dolaze, koje ostaju bez kvalitetnih ljudskih resursa i bez ikakve osnove za bilo kakav razvoj, njima ostaje samo odumiranje, ili uvoz imigranata iz Afrike, ali i po radnike u bogatim zemljama zapada u koje odlaze. Imamo negativnu selekciju na istoku, gdje se radna snaga zamjenjuje (još) nekvalitetnijom iz trećeg svijeta,  osiromašenje radnika na zapadu. Tko od tih politika profitira? Samo bogati i najbogatiji, pa treba li onda čuditi da su upravo tajkuni danas najveći “liberali” i sponzori lijevih pokreta i stranaka?