Site icon narod.hr

Finkielkraut: Očita je “velika zamjena” stanovništva, povijesni narodi postaju manjine

Alain Finkielkraut

Foto: commons.wikimedia.org

“Iako je diskutabilno treba li upotrijebiti naziv “velika zamjena”, demografske promjene u Francuskoj vrlo su stvarne i “očigledne”, rekao je francuski filozof Alain Finkielkraut. Izraz “velika zamjena” skovao je francuski pisac Renaud Camus da bi opisao fenomen da starosjedilačko francusko stanovništvo postupno zamjenjuju Indijci, Berberi, Turci i Muslimani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovo je destrukcija, demografska promjena Europe ogromnih je razmjera. Povijesni narodi u određenim općinama i regijama postaju manjina”, rekao je Finkielkraut. “Veliki dio Francuza sada ne živi u predgrađu, već izvan predgrađa.” – prenosi rmx.

Finkielkraut, koji je Židov, jedan je od uglednih francuskih javnih intelektualaca. Također, jedan je od 40 doživotnih članova 400 godina stare Académie Française, kojoj je svrha promicanje, njegovanje i očuvanje francuskog jezika i kulture.

“Rasizam i teoriju velike zamjene tumači se kao da nemaju veze s demografskim problemima s kojima se suočavamo. E pa, imaju! Demografkinja, Michèle Tribalat, govorila je o demografskoj supstituciji u (francuskom ministarstvu) Seine-Saint-Denis. Iako mislim da ove izraze treba uzeti s puno opreza, njihovo demoniziranje je apsurdno i još jednom svjedoči o fanatičnom poricanju stvarnosti”, rekao je Finkielkraut.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednički kandidat Éric Zemmour postao je jedan od najutjecajnijih zagovaratelja teme “velike zamjene”

“Mislim da je tjeskoba zbog kraja Francuske kakva je bila, tjeskoba zbog velike zamjene postala globalni osjećaj”, rekao je Zemmour prošle godine. “Strah da više ne budemo Francuska, strah od slavne velike zamjene. Mnogi ljudi počinju misliti da će nas islam zamijeniti. Taj se osjećaj proširio među većinom Francuza.”

> Nove nevolje za Le Pen: Njezina ugledna nećakinja podržala Zemmoura za predsjednika Francuske

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Finkelkraut se nedavno susreo sa Zemmourom na TV kanalu Europe 1. Raspravljali su o tome što je velika zamjena u kontekstu drugih tema.

“Mislim da su Zemmourove tvrdnje možda previše radikalne, a usput rečeno, i sam Zemmour malo je odustao. Umjesto o velikoj zamjeni, on govori o riziku islamizacije u Francuskoj, a sada i o svom imidžu. Njegov koncept zasnovan je na ‘balkanizaciji’, što je sasvim druga stvar”, rekao je Finkielkraut.

U Sjedinjenim Američkim Državama, izraz “velika zamjena” – koji označava goleme demografske promjene u zemlji u kojoj bijelci brzo postaju manjina – je tabu. Međutim, u Francuskoj se trenutačno vode oštre rasprave o toj temi, unatoč ekstremnom pritisku i tvrdnjama o rasizmu s lijeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Finkielkraut se 1990-ih zauzimao za osamostaljenje Hrvatske

Podsjetimo, Alain Finkielkraut u 1990-ima govorio je i pisao o ratnim zbivanjima u Jugoslaviji. U europskim javnim i intelektualnim krugovima osuđivao je Miloševićev režim i agresiju te se zauzimao za osamostaljenje Hrvatske i opravdanost Domovinskog rata.

Francuski je filozof i novinar židovskoga podrijetla. Rođen je u Parizu 30. lipnja 1949. godine. Od 1989. do 2014. predavao je filozofiju i povijest ideja na prestižnoj École polytechnique u Parizu. Član je Francuske akademije od 2014.

Uređivao je (1990. – 1996.) časopis Le Messager européen (Europski glasnik), nakon čega je voditelj radijske kontakt-emisije Replike (Répliques) u kojoj polemizira s intelektualcima i autorima recentnih knjiga o društvenim i političkim pitanjima. U svojem radu dijelom se oslanja na filozofiju E. Levinasa. Najznačajniji je njegov filozofijski doprinos kritici moderne i moderniteta, osobito kritici progresizma, shvaćanja ljudskih prava te ukazivanju na probleme u modernome shvaćanju kulture.

Glavna djela: Imaginarni Židov (Le Juif imaginaire, 1981.), Mudrost ljubavi (La Sagesse de l’amour, 1984.), Poraz mišljenja (La Défaite de la pensée, 1987.), Kako se to može biti Hrvat (Comment peut-on être Croate, 1992.), Izgubljena čovječnost (L’Humanité perdue, 1996.), Mi moderni (Nous autres, modernes, 2006.), Filozofija i modernost (Philosophie et modernité, 2008.), Pametno srce (Un cœur intelligent, 2010.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dopisni je član HAZU-a od 1992. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version