Tradicionalno najveće njemačke stranke CDU i SPD, tzv. demokršćani i socijaldemokrati, doživjele su veliki pad i nepovjerenje glasača na saveznim izborima u pokrajini Tiringiji. Veliki porast doživjele su stranke desnice i ljevice, AfD i Die Linke (Ljevica), sljednica komunističke partije Istočne Njemačke.
Rezultati saveznih izbora navještaju burne političke promjene u jednoj od najznačajnijih država Europske Unije.
Pokrajina Tiringija zemljopisno je srce Njemačke i prije razdvajanja Njemačke 1949. jedno od industrijski najrazvijenijih područja najmoćnije europske države.
Photo: wikiwand.com
„Šok je veliki”, pišu njemački mediji nakon izbora u saveznoj pokrajini Tirinigiji. Prema komentatorima njemačkih medija šok je više povijesno loš rezultat najvećih stranaka – demokršćana CDU i socijaldemokrata SPD – nego skok AfD-a koji se očekivao s obzirom na političke prilike u Njemačkoj u svezi pitanja imigracija, sigurnosti i unutarnje stabilnosti zemlje.
Najveći skok zabilježila je Alternativa za Njemačku (AfD) koju u Tiringiji vodi popularni Björn Höcke (23,4 posto), dok je najveći pad zabilježila Kršćansko-demokratska unija CDU (21,8 posto). U lokalnom parlamentu od 90 mjesta će ekstremno ljevičarski Die Linke imati 29, slijede AfD (22), CDU (21), SPD (8) te stranka Zeleni (5) i liberali (5).
Veliki problem predstavlja nesuradljivost CDU-a i odbijanja koalicije te stranke s Afd-om uopće, premda bi trebali imati puno bliže pozicije nego CDU i SPD, tzv. „velika koalicija“, koja je u stvarnosti medijski potpomognuto zavaravanje birača i u praksi amorfni centrizam.
Nakon ulaska u Bundestag u 2017. AfD postojano ojačava u Njemačkoj, a za izbore u Tiringiji imao je kampanju za “Wende”, što je riječ za preokret (u politici) koja u povijesnom kontekstu opisuje pad komunizma i ujedinjenje Njemačke.
Koje će biti moguće posljedice izbornih rezultata u Tiringiji?
Procjenjuje se da će Hoeckeov uspjeh, koji čak i suverenističkim krugovima ima imidž tvrdog konzertvativca i desničara, tu stranku ostaviti na stavovima suverenizma i jasnog rješavanja pitanja ilegalne imigracije, jer je više nego očito da AfD za ta pitanja ima potporu biračkog tijela.
Ovo nije prvi gubitak za CDU. Naime, nakon što je CDU na izborima za lokalne parlamente u Saskoj i Brandenburgu početkom rujna 2019. doživio teške gubitke, procjenjuje se da bi to moglo povećati pritisak na novu predsjednicu stranke Annegret Kramp-Karrenbauer, koja je prošlog prosinca od Angele Merkel preuzela vodstvo stranke i slovi kao njezina nasljednica na poziciji kancelarke.
Novi gubitak glasača mogao bi rasplamsati i unutarstranačku borbu unutar CDU-a za premoć u stranci.
Loš rezultat stranaka koje tvore demokršćansko-socijaldemokratsku vladu Angele Merkel mogao bi povećati i pritisak na koalicijsku vladu i pojačati zahtjeve unutar SPD-a u kojem se krilo koje traži izlazak iz koalicije s CDU-om smatra da birači SPD-a kažnjavaju zbog suradnje s CDU-om.
Očito je jedno: vrijeme „velikih koalicija“ (koje danas sanjaju i neki u Hrvatskoj) očito prolazi, a birači se okreću drugim strankama, ponajprije suverenistima i jasno profiliranim lijevim strankama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
