(FOTO, VIDEO) Premijer Plenković pozvao na novi dogovor o migrantima i azilu na razini Europske unije

Foto: snimka zaslona

Završena je konferencija u Münchenu, vodeći svjetski forum o međunarodnoj sigurnosnoj politici na kojem se okupilo četrdesetak predsjednika država i vlada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković brani vladavinu prava kao temelj “Europe koja štiti”

U svom uvodnom obraćanju na konferenciji, predsjednik Vlade Plenković kazao da je naslov panela identičan jednom od četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe.
“Ta tema ima važan položaj u hrvatskoj agendi ovih šest mjeseci, jer se radi o odrazu očekivanja naših građana da ih Europa zaštiti i da im osjećaj sigurnosti”, naglasio je.
“Zadnjih je godina Europska unija suočena migracijskom i azilantskom krizom bez presedana, s do sada neviđenim posljedicama na politički pejsaž Europe što predstavlja ozbiljan izazov kojeg ni na trenutak ne smijemo podcijeniti, a dolazi od terorističkih napada i povećanog miješanja izvana”, ocijenio je.

Poručio je da razilaženja u stajalištima ometaju sposobnost da se zadovolje očekivanja građana.
“Gledajući u budućnost, vjerujem da se moramo podsjetiti na naš zajednički cilj – da se naši građani osjećaju sigurnima te da ponovno izgradimo konsenzus kako da to postignemo, ostajući cijelo vrijeme vjerni našim vrijednostima i načelima na kojima je Unija izgrađena”, naglasio je Plenković, napominjući da je to put napretka za Europsku uniju, kako bi bila korak ispred ostalih u suočavanju s tradicionalnim i novim sigurnosnim prijetnjama.
Strateške smjernice
“Jedna od strateških mjera na kojima radi hrvatsko predsjedništvo su Strateške smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde, u skladu sa strateškom agendom Europske unije, usvojenom u lipnju za razdoblje od 2019. do 2024. godine”, podsjetio je predsjednik Vlade, naglasivši da će Smjernice za koje se nada da će ih podržati Europsko vijeće u ožujku, imati četiri glavna bloka: vladavinu prava, međusobno povjerenje, cjelovitost našeg teritorija i ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.
Suradnja sa zemljama jugoistočne Europe
Predsjednik Vlade Plenković  kazao je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa svojim susjedima u jugoistočnoj Europi, osobito na izgradnji njihovog sustava upravljanja granicama te kapacitetima za prijem i azil.
“Nastavit ćemo zagovarati brzo zaključivanje i učinkovitu implementaciju statusnih ugovora koji će omogućiti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu da zemlje jugoistočne Europe podrži u zaštiti njihovih granica i sprečavanju neregularnih tokova i prije nego što oni stignu do vanjskih granica Europske unije. U okviru našeg predsjedanja, organizirat ćemo u travnju konferenciju u Hrvatskoj kako bismo doznali specifične potrebe i očekivanja koje te zemlje imaju”, poručio je, izražavajući nadu da će se iznaći i modaliteti za pojačanu suradnju u sprečavanju poslovnog modela mreža koje se bave krijumčarenjem migranata.
Politika proširenja Europske unije na Zapadni Balkan
“Naša pomoć i suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana ide mnogo dalje od područja azila i migracija. Politika proširenja ostaje jedna od ključnih politika Europske unije, na dobrobit europskih država članica, zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata jednako”, naglasio je Plenković ustvrdivši da se radi o strateškom investiranju u stabilnu, sigurnu, snažnu, prosperitetnu i ujedinjenu Europu.”
Podsjetio je da će Hrvatska u svibnju organizirati sastanak na vrhu zemalja Europske unije i tzv. “Zapadnog Balkana”, kako bi se ojačala europska perspektiva tih zemalja i naznačila njihova europska budućnost, dok će se u lipnju, u suradnji s predsjednikom Michelom, organizirati Summit o istočnom partnerstvu.
“To su glavni ciljevi hrvatskoga predsjedanja”, zaključio je Plenković svoj uvodni govor, nakon kojeg je uslijedila panel rasprava.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na marginama konferencije premijer Plenković sastao se s njemačkom ministricom obrane Annegret Kramp-Karrenbauer te bivšim ukrajinskim predsjednikom Porošenkom. Premijer je, uz brojne Hrvate, sudjelovao i na svetoj misi u crkvi svetog Mihovila.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.