Francuska i Njemačka izložile su u utorak argumente za najambiciozniji obrambeni plan Europske unije u zadnja dva desetljeća, pokušavajući uvjeriti skeptične istočnoeuropske članice te izbjeći sukob s Velikom Britanijom oko njezine vojne budućnosti izvan EU-a.
Ministri obrane Europske unije, uključujući i britanskog ministra Michaela Fallona, slušali su u bratislavskoj koncertnoj dvorani njemačko-francuske argumente o potrazi za koherentnom strategijom koju bi čelnici mogli službeno podržati na summitu u prosincu.
Prijedlozi uključuju jače financiranje vojnih misija, zajednički razvoj tehnologija poput helikoptera i dronova, proširenje mirotvornih misija u inozemstvu te izgradnju snažnije obrane protiv državno sponzoriranih napada hakera.
Britanija, koja zadržava svoja glasačka prava dok ne napusti Europsku uniju, nepopustljiva je oko toga da ti planovi ne smiju potkopati NATO savez, a u tome ima podršku Poljske i baltičkih država.
“I dalje ćemo se protiviti bilo kakvoj ideji o europskoj vojsci ili o njenom sjedištu koje bi potkopavale NATO savez”, rekao je Fallon novinarima uoči sastanka.
Slažemo se da Europa treba učiniti više jer se suočava s terorizmom i migracijama, no dupliranje ili potkopavanje NATO-a nije dobar način za to” , dodao je.
Držeći se zajedno pri dolasku na sastanak, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen i njezin francuski kolega Jean-Yves Le Drain istaknuli su kako ne postoji plan za vojsku u kojoj će Europljani nositi istu vojnu odoru.
“Naprotiv, riječ je o ujedinjavanju snaga europskih država kako bi bili spremni brzo zajednički djelovati”, rekla je von der Leyen.
Njemačka ministrica se referirala na probleme koje je Europa imala s koordinacijom tijekom epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. godine.
Ograničenost europske vojske pokazala je i zajednička britanska i francuska zračna kampanja iz 2011. koja je ubrzo postala ovisna o SAD-u zbog opskrbe zrakoplova gorivom, logistike i vojnog znanja.
Njemačko-francuski plan ojačao bi sposobnost Europske unije da djeluje bez pomoći SAD-a oko izazova na svojim granicama, poput država u raspadu ili sve agresivnije Rusije.
Europski vojni proračun znatno je manji od SAD-a, a samo nekoliko država, poput Velike Britanije, Estonije i Grčke, snažnije financira vojsku.
Francuska ima veliku vojsku, a Njemačka je bogata vojnom tehnologijom, no tradicionalno je oprezna zbog svoje uloge u dva svjetska rata.
Zajednički europski obrambeni planovi imaju i politički značaj jer se u jeku britanskog izlaska iz Europske unije smatraju načinom da se udruži preostalih 27 država članica, iako čelnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini smatra da nema “ništa ideološkog” u tim planovima.
Velika Britanija ih je godinama blokirala, strahujući da bi takva vojska bila vođena iz Bruxellesa. Francuska, koja je europska vojna sila uz Britaniju, sada vidi priliku da pokaže vodstvo bez smetnje Londona.
Britanija se obvezala da će braniti svoje vojne interese dok god je u Europskoj uniji, smatrajući da bi njezine ambicije mogle smanjiti financijska davanja NATO savezu gdje se godinama režu proračuni.
Diplomatski pregovori idućih će se mjeseci u Europi voditi oko uvjeravanja Londona da su snažnije europske obrane u interesu NATO-a, smatra Urmas Paet, bivši estonski ministar vanjskih poslova i sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu.
Europa i treba Britaniju kao jednu od nekoliko europskih država koja može voditi veće vojne misije.
“NATO želi adekvatnu podršku, a Britanija vidi neke aspekte europskih ambicija koje su korisne, recimo one o terorizmu i kibernetskoj sigurnosti”, ističe Paet, te dodaje kako se samo mora izbjeći “dupliranje”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa