Grčka još ne želi popustiti međunarodnim vjerovnicima i prihvatiti njihove zahtjeve da smanji mirovine i omogući lakša otpuštanja radnika, što umanjuje izglede da se idući tjedan postigne napredak u vezi nastavka financiranja.
Unatoč nastojanjima predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da uvjeri ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa da popusti u vezi ta dva ključna uvjeta za deblokadu preostalih tranši kredita EU-a i MMF-a, glasnogovornik grčke vlade rekao je da vjerovnici ne mogu očekivati da Atena pristane na sve.
“Institucije ne bi trebale očekivati… da će vlada popustiti u svemu”, rekao je Gabriel Sakellaridis na konferenciji za novinare. “Kada pregovarate, ustupci su potrebni na obje strane.”
“Nećemo prijeći preko naših crvenih linija”, rekao je. “Očito je da ne možemo smanjiti mirovine.”
Sakellaridis je rekao da Grci žele da ministri financija eurozone u ponedjeljak u zajedničkoj izjavi potvrde dosadašnji napredak u pregovorima kako bi Europskoj središnjoj banci dali prostora da dopusti Ateni da proda više kratkoročnog duga grčkim bankama.
Time bi se smanjio pritisak na grčku vladu i pomoglo joj se da vrati 750 milijuna eura duga MMF-u 12. svibnja i isplati plaće i mirovine kasnije.
No europski izvori smatraju da ECB to najvjerojatnije neće učiniti osim ako ministri eurozone ne budu dali snažan signal da postoje izgledi za deblokadu kredita.
“Tome nismo niti blizu kako sada stvari stoje”, rekao je dužnosnik blizak pregovorima.
Juncker je u četvrtak telefonom razgovarao s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem i ponovno će razgovarati s Ciprasom.
Na pitanje u vezi mogućnosti grčkog bankrota i izlaska iz eurozone, Juncker je rekao: “Kada bismo rekli da je Grexit opcija, što mislite da bi se tada dogodilo na financijskim tržištima?”
Cipras je također razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je potvrdio da je Moskva spremna financirati grčke tvrtke koje će sudjelovati u planiranom plinovodu, objavio je Kremlj, ne navodeći kada niti o kojem je iznosu riječ.
Ateni ponestaje novca, ali ne želi pristati na nepopularne reforme koje je obećala prethodna vlada. Pregovori napreduju tako sporo da vjerovnici ne vjeruju da će na sastanku u ponedjeljak biti postignut dogovor.
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da u ponedjeljak ne očekuje nikakav pomak.
Francuski ministar financija Michel Sapin, koji pokušava posredovati između Berlina i Atene, također je rekao da dogovor neće biti postignut u ponedjeljak, nego poslije.
Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem rekao je u intervjuu za Le Monde da bi se, iako je konačan rok za dogovor kraj lipnja, “mogao postaviti novi rok ako problemi s likvidnošću postanu za Atenu preveliki.”
Odbacuje također bilo kakve razgovore o restrukturiranju grčkog duga dok se uspješno ne završi sadašnji program pomoći.
Grčki ministar financija Janis Varufakis rekao je kako očekuje da dogovor bude postignut u roku nekoliko dana ili tjedana, te da bi trebao uključivati privatizacije, reformu mirovinskog sustava, pravosuđa i sustava PDV-a.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da će se pregovori s Grčkom nastaviti tijekom vikenda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa