U Švedskoj se odvija nezabilježena eskalacija nasilja, stanje kakvo nije zabilježeno u modernoj povijesti. Samo u rujnu ubijeno je 12 ljudi, a ove su godine eksplodirale 134 naprave po čemu je Švedska odmah iza Meksika po broju eksplozija. Zbog dramatičnih događaja na ulicama vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe. Situaciju u Švedskoj u Studiju 4 HRT-a komentirao je prof. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana, na ulicama ginu građani. Ni jedna zemlja u Europi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Postavlja se pitanje: “Kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU?”.
Paralelna društva
Havel smatra da ključni problem treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je – sve više govori u mainstream medijima.
“Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka – uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli”, istaknuo je Havel.
Naglasio je kako je švedska država tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje – “ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom”. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da “nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam – toksična su kombinacija za Europu”. Naglasio je da je Švedska ogledni primjerak toga.
Havel ističe kako su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice, dodao je.
“Ne govorim o legalnim radnicima iz Filipina, Uzbekistana itd., govorimo o nezakonitim bliskoistočnim migrantima. Pitanje broj jedan je: Zašto se u hrvatskim znanostima i obavještajnoj zajednici ne gleda što se zbiva s državama koje su preplavili ti ilegalni migranti i koliko su se negativno transformirala ta društva?, upitao je Havel.
‘Ovo nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje’
Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi čeka isto što i Švedsku – vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Havel – “Zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana?”. Naglasio je kako se ovdje ne radi o humanitarnom – nego isključivo sigurnosnom pitanju.
>Od početka godine poginulo 30 osoba: Švedska vlada razmatra angažman vojske u borbi protiv nasilja
“Antimigracijski segment nije ako se kaže zdravorazumski – ne želim da moje dijete sutra ne može izaći na cestu, da moja žena ne može bez pokrivene glave ići u trgovinu”, ustvrdio je Boris Havel.
Dodao je kako se može čuti i sve više antisemitskih poruka. Naime, Havelovi unuci žive u Göteborgu i pohađaju židovski vrtić – za koji je kazao da je “čuvan više nego bilo koja vojarna u Hrvatskoj”.
“Nasilje koje postoji na Bliskom istoku i koje dolazi prema Europi iza sebe ima određenu teoriju. Istraživanje te teorije je posao znanstvene zajednice. Na FPZ-u mi provodimo istraživanja i jedini smo u Hrvatskoj koji adresiramo pitanje nasilnog džihadizma koje dolazi k nama”, dodao je.
Zašto olako prelazimo preko činjenice da je preko 50 tisuća ilegalnih migranata ušlo u Hrvatsku?
“Europa i EU imaju instrumente koji su dobri za suzbijanje siromaštva i gladi u državama iz koje dolaze migranti. Cilj je da svaka država godišnje odvaja 0,7 posto BDP-a za izgradnju institucija i infrastrukture u tim državama. Izvorište problema, dakle – treba tamo i držati, a ne dovoditi ga nama u Hrvatsku”, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa