Negativan odnos istočnoeuropskih društava prema imigrantima koji se pokazao u sadašnjoj migrantskoj krizi ima dublju posljedicu u njihovu kasnom formiranju nacionalnih država, a kod Mađarske je uzrokovan i trijanonskom traumom, kad je nakon raspada Austrougarske velik broj etničkih Mađara ostao izvan granica nacionalne države, kazao je u razgovoru za ljubljansko “Delo” Jacques Rupnik, profesor političkih znanosti i direktor pariškog centra za međunarodna istraživanja (CERI) koji je nakon pada komunizma jedno vrijeme bio savjetnik nekadašnjeg češkog predsjednika Vaclava Havela.
“Te su države nastale na ruševinama višenacionalnih imperija nakon Prvog svjetskog rata i imale velike etničke manjine, što je bio izvor njihovih sukoba, na primjer između Rumunjske i Mađarske koja je bila glavna iredentistička sila”, kazao je u razgovoru za vodeći slovenski dnevnik Rupnik koji povijensim razlozima utemeljuje današnji odnos država iz Višegradske skupine prema potencijalnim useljenicima s Bliskog istoka i Afrike.
“Nacionalno pitanje, manjine i granice određene u Versaillesu trovale su političke odnose na europskom istoku između dva svjetska rata, a za Mađare je Trianonski ugovor postao povijesna trauma, poput Londonske konferencije za etničke Albance”, kazao je Rupnik.
U vezi s reakcijama na području Balkana koji je po njegovim riječima 90-ih godina prošlog stoljeća postao simbol etničkog čišćenje i konflikata sada se u izbjegličkoj krizi pokazao zanimljiv “ironični preokret”, što ilustrira odnos prema izbjeglicama koji manifestira srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u odnosu na ponašanje mađarskog premijera Viktora Orbana koji podiže bodljikavu žicu prema Srbiji i Hrvatskoj, kako bi se zapriječio dolazak izbjeglica i migranata.
Balkan je devedesetih godina stekao imidž prostora etničkih čišćenja i radikalnih nacionalista koji su bili spremni ubijati da se stvori etnički homogen prostor, što je bilo najizraženije u Bosni i velikom broju prognanika iz te zemlje, dok je srednja Europa tada doživljavala mirnu tranziciju i demokratizaciju”, kazao je Rupnik, koji sadašnji odnos mađarskih vlasti i onih u Srbiji vidi kao svojevrsni povijesni ironijski obrat, kad je riječ o odnosu prema izbjeglicama.
“Države takozvanog zapadnog Balkana sada su svakako naklonjenije izbjeglicama, pa nacionalistička Srbija i nacionalist Vučić, nekadašnji član Šešeljeve Radikalne stranke danas daje pouke o tome kako braniti europske vrijednosti i humano postupati prema izbjeglicama. A s druge strane, Mađarska koja je 1989. (kad je u dogovoru s Bonnom primala izbjeglice iz Istočne Njemačke) važila kao uzor, postavlja izbjeglicama zapreke i ponaša se prema njima brutalno. To je ironijski zaokret, perfektna zamjena uloga”, kazao je Rupnik za “Delo”.