Ove godine održavaju se izbori za Europski parlament, gdje će se birati ukupno 720 zastupnika, 15 više nego na prošlim izborima. Izbori za EU parlament održavaju se svakih pet godina, a ove godine Hrvatska će birati 12 zastupnika, kao i na zadnjim izborima 2019. godine. Na prošlim izborima za Europski parlament 2019. godine natjecale su se 33 kandidacijske liste, dvije neovisne i 31 stranačka, odnosno koalicijska. Najviše glasova osvojilo je šest izbornih lista. Riječ je o listi HDZ-a s najviše glasova, zatim lista SDP-a, Hrvatski suverenisti, Živi zid, Nezavisna lista Mislava Kolakušića te Amsterdamska koalicija. HDZ i SDP u EU parlament poslali su po svoja četiri zastupnika, dok su ostale predstavljali po jedan kandidat sa svake liste.
2019. na biralištima je glasovalo 1.103.551, odnosno 29,85 posto građana Republike Hrvatske. Od toga je bilo 97,32 posto važećih listića.
Zastupnici s liste HDZ-a osvojili su ukupno 22.72 posto glasova
2019. godine u Europski parlament ušlo je 12 zastupnika sa šest izbornih lista. Najviše glasova, njih 244,076 odnosno 22.72 posto na izborima je otišlo kandidatima s liste HDZ-a. Tako je u Europski parlament ušlo četvoro zastupnika HDZ-a: Tomislav Sokol, Karlo Ressler, Željana Zovko i Sučana Glavak koja je u EP ušla zahvaljujući odlasku Dubravke Šuice u Europsku komisiju.
Zastupnici HDZ-a pripadaju Europskoj pučkoj stranci (EPP) u EU parlamentu.
>Europski biskupi podsjećaju na kršćanske vrijednosti povodom izbora za EU parlament
SDP je također osvojio 4 mandata
Kao slijedeći s također 4 osvojena zastupnička mandata u EU parlamentu bio je SDP. Lista SDP-a osvojila je 200,976, odnosno 18.71 posto glasova. S liste SDP-a u EU parlament ušli su: Biljana Borzan, Tonino Picula, Romana Jerković i Predrag Fred Matić.
Zastupnici SDP-a u EU parlamentu dio su kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata.
Ladislav Iličić predstavljao je Hrvatske suvereniste
Hrvatski suverenisti 2019. osvojili su 1 mandat u Europskom parlamentu kojeg je predstavljao Ladislav Iličić. U EP je ušao kao zamjena za Ružu Tomašić koja je otišla u političku mirovinu. Iličić je član kluba Europskih konzervativaca i reformista.
Na nedavnom izglasavanju da se ”pravo na pobačaj” uvrsti u Povelju Europske unije o temeljnim pravima Iličić je glasao protiv, zajedno s Tomislavom Sokolom (HDZ).
>EU parlament zatražio da se pravo na pobačaj uvrsti u povelju o temeljnim pravima
NL Mislav Kolakušić
1 mandat pripao je i bivšem sucu Mislavu Kolakušiću koji se u EU parlamentu kasnije pridružio klubu nezavisnih zastupnika. Za Kolakušića je glasalo 7.89 posto birača.
>Kolakušić oštro kritizirao imigracijsku politiku: To je veleizdaja, to nisu migranti, nego počinitelji kaznenih djela
Živi zid
Kao predstavnik Živog zida u Europski parlament je ušao Ivan Vilibor Sinčić s 5.66 posto podrške birača. On se kao i Kolakušić pridružio klubu nezavisnih kandidata.
>Sinčić prijavio Plenkovića Vijeću Europe zbog uskrata potpora za necijepljenje
Amsterdamska koalicija
Amsterdamsku koaliciju sačinjavali su tada HSS, IDS, GLAS, HSU, PGS, i Laburisti, a s 5,19 posto osvojenih glasova osvojili su jedan mandat u EU parlamentu koji je pripao IDS-ovcu Valteru Flegu. Flego se u EU parlamentu pridružio klubu Obnovimo Europu.
Izbori se održavaju svakih 5 godina koliko traje i zastupnički mandat
Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu u svim zemljama Europske unije u pravilu se održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat. Glasači neposrednim glasovanjem biraju zastupnike europskog parlamenta. Prvi europski izbori u Hrvatskoj održali su se 14. travnja 2013. godine, prije hrvatskog pristupanja EU 1. srpnja iste godine. Zastupnicima koji su tada bili izabrani u Europski parlament, mandat je umjesto pet godina trajao godinu dana, jer su se idući europski izbori održali 2014. godine.
Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 30 lista i preko 300 kandidata. Na izborima za Europarlament, bilo je moguće zaokruživanje i imena pojedinog kandidata s odabrane liste, tzv. preferencijalno glasovanje.
>(FOTO) Okrugli stol o budućnosti EU-a: Europski izbori odredit će smjer Unije
Što su to europski izbori?
Na europskim izborima, građani Europske unije biraju predstavnike svoje zemlje koji će zastupati njihove interese u Parlamentu. Zastupnici s predstavnicima vlada EU-a pregovaraju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života diljem EU-a. Od gospodarskog razvoja i borbe protiv siromaštva do klimatskih promjena i sigurnosti.
Zastupnici ističu važne političke, ekonomske i društvene teme te podržavaju temeljne vrijednosti Europske unije: poštivanje ljudskih prava, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine zakona. Parlament odobrava proračun EU-a i nadzire njegovu potrošnju. Osim toga, bira predsjednika Europske komisije, imenuje njezine povjerenike i poziva ih na odgovornost.
O broju zastupnika svake zemlje odlučuje se prije svakih izbora i temelji se na načelu opadajućeg razmjera, što znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96.
Na izborima se natječu nacionalne političke stranke, ali nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu izabrani, većina se odluči postati dijelom transnacionalnih klubova zastupnika. Većina nacionalnih stranaka povezana je s europskim političkim strankama.
Zastupnici u Europskom parlamentu pristupaju klubovima zastupnika na temelju zajedničkih stavova. Svaki klub sastoji se od najmanje 23 zastupnika iz najmanje četvrtine zemalja EU-a. U Parlamentu trenutno postoji sedam klubova zastupnika.