Ove nedjelje održava se prvi krug izbora za Francusku nacionalnu skupštinu, a veliki dio biračkog tijela mu možda neće biti tako sklon Emmanuelu Macronu kao na predsjedničkim.
Hoće li izgubiti većinu?
“Postoji puno mržnje”, tvrdi sociolog Michel Wieviorka za BBC. “Kad je nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima rekao je ‘Sretan sam’, ali mislim da ne može biti potpuno sretan jer ima puno oblaka na njegovom nebu.”
Politički, ako bude loše prošao na parlamentarnim izborima, mogao bi na kraju izgubiti većinu i možda neće moći sastaviti vlastitu vladu. Zato njegovi protukandidati ove parlamentarne izbore nazivaju “trećim krugom”.
Zašto bi to bilo važno ako je na predsjedničkim izborima Macron osvojio 58,5% nacionalnih glasova?
Mnogi od njegovih glasača nisu mu prirodni pristaše i možda ga neće podržati.
> Drugi krug izbora u Francuskoj: I lijevi i desni mainstream mediji podržali Macrona
> Starešina: Macronu nije izazov pobjeda na izborima, već upravljanje Francuskom nakon njih
Inflacija i povećani životni troškovi
Ako predsjednikov savez Zajedno zadrži većinu, on će moći nastaviti vladati kao i prije. Ako ne uspije, to bi moglo dovesti do koalicije s drugim strankama i neželjene mu rekonstrukcije vlade.
Jedna je anketa javnog mnijenja pokazala da bi 63% birača radije voljelo da Macron izgubi većinu i da mora dijeliti vlast s oporbenom vladom, poznatom u Francuskoj kao “kohabitacija”.
Macronu ne idu na ruku ni inflacija niti povećani troškovi života. Ne ide mu na ruku ni mala izlaznost mladih na izborima. Na predsjedničkima, 41% mladih od 18 do 24 godine nije se potrudilo glasovati.
Macrona nepopularnim čini i reforma koju želi provesti, a to je podizanje dobi za mirovinu sa 62 na 65 godina. Tražiti od Francuza da rade još tri godine prije nego što naplate svoje mirovine nije baš popularan potez, pa se Macron trudi pokazati da je fleksibilan u pogledu načina na koji se to donosi i kada, te da sluša narod.
Nakon što je izgubila na predsjedničkim izborima u travnju, Marine Le Pen je rekla da će Macronova vladavina idućih pet godina opet „dovoditi do novih podjela“ te da će on „uništiti Francusku i njezine institucije“.
Le Pen je već tada naglasila važnost parlamentarnih izbora u lipnju na kojima treba spriječiti Macronovu stranku da stekne većinu u Nacionalnoj skupštini.
Lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora, također je naglasio važnost parlamentarnih izbora, kazavši kako je Macron izabran s vrlo malim brojem glasova.
Mélenchon vjeruje da njegova stranka na izborima u lipnju može postati važan treći igrač s velikim utjecajem na francusku politiku.
Kako se odvijaju izbori?
Izbori za 577 zastupničkih mjesta u donjem domu Nacionalne skupštine odvijaju se u dva kruga, a drugi krug je predviđen tjedan dana poslije, 19. lipnja.
Od 577 zastupnika Nacionalne skupštine, osmero predstavlja francuske prekomorske teritorije, a 11 francuske državljane koji žive u inozemstvu. Macronova stranka i njezini saveznici trenutačno imaju apsolutnu većinu od 345 mjesta.
Prvi krug izbora za Francuze koji žive u inozemstvu održan je već ranije, a rezultati objavljeni u ponedjeljak pokazuju da su Macronovi kandidati bili prvi u osam od 11 izbornih jedinica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa