Parlamenti 11 zemalja članica EU-a, među njima i Hrvatski sabor, iskoristili su pravo na “žuti karton” na prijedlog Europske komisije o izaslanim radnicima prema kojem ti radnici trebaju imati istu plaću kao i njihovi kolege u zemlji primateljici.
Rok za pokazivanje žutog kartona istječe u utorak u ponoć, a do sada su parlamenti 11 zemalja iskoristili to pravo. Parlamenti Hrvatske, Bugarske, Češke, Danske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Estonije, Mađarske i Slovačke izglasali su tzv. obrazloženo mišljenje na prijedlog Komisije o izaslanim radnicima.
Upravo je odluka Sabora bila odlučujuća za sudbinu prijedloga izmjene direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga, budući da ju je prije Hrvatske odbilo devet članica EU. Hrvatski glas je bio deseti, što znači da je prijedlog direktive dobio negativnu ocjenu trećine parlamenata članica EU, tzv. žuti karton i da se vraća na doradu Europskoj komisiji.
Mehanizam ranog upozorenja, u žargonu poznatiji kao žuti karton, uveden je Lisabonskim ugovorom. On uključuje mogućnost da nacionalni parlamenti donošenjem obrazloženih mišljenja upozore na nepoštivanje načela supsidijarnosti u prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije. Načelo supsidijarnosti znači da se zakonodavni akti donose na razini Europske unije samo ako se isti cilj ne može na učinkovitiji način ostvariti donošenjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini.
Nacionalni parlamenti 28 država članica Europske unije raspolažu s ukupno 56 glasova. Parlament svake članice raspolaže s po dva glasa, s tim da kod dvodomnih parlamenata svaki dom ima po jedan glas.
Za aktivaciju žutog kartona u EU28 potrebno je sakupiti 19 glasova.
Postoji i “narančasti karton”, za čiju je aktivaciju potrebno prikupiti 29 glasova, a Komisiji je u tom slučaju puno teže zadržati svoj prvotni prijedlog.
Nacionalni parlamenti imaju osam tjedana za podnošenje prigovora na prijedloge Europske komisije.
Ako nacionalni parlamenti prikupe dovoljno glasova za žuti karton, predlagatelj akta može ga zadržati samo uz obrazloženje, može ga izmijeniti, dopuniti ili povući.
Do sada je taj mehanizam korišten samo u dva navrata i ovo je treći.
Komisija u utorak nije željela komentirati ovo pitanje prije nego što istekne rok za podnošenje obrazloženog mišljenja.
Komisija je 8. ožujka predložila izmjene direktive o izaslanim radnicima kako bi se spriječio socijalni damping, nepoštena konkurencija u plaćama radnika iz različitih zemalja članica. Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao “zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga”.
Prema prijedlogu Komisije, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi.
Međutim, tim načelom tvrtke iz siromašnijih članica izgubile bi konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost.
