Kaos na granicama: Slovenija kaže da je upozoravala na posljedice provedbe novih schengenskih pravila – kako je to riješila Finska?

Foto: Thinkstock

Slovensko veleposlanstvo u Hrvatskoj u četvrtak je podsjetilo na izjave Slovenije i Hrvatske kod usvajanja promijenjenih pravila schengenskog zakona u veljači ove godine pri čemu je Ljubljana upozoravala na negativne posljedice njihove dosljedne provedbe na protok putnika i gospodarstva zemalja članica.

Slovenija je u veljači na Vijeću EU-a istaknula kako je njezin teritorij pod velikim pritiskom ulazaka i izlazaka iz država članica. Tada je upozorila da su predložena pravila o sistematičnim provjerama svih putnika koje prelaze vanjske schengenske granice, uključujući i one koji po europskom zakonu imaju pravo na slobodno kretanje, nerazmjerna mjera koja će imati posljedice na protok ljudi, kao i financijske implikacije za države članice, stoji u izvještaju vijeća na kojeg je u četvrtak upozorilo slovensko veleposlanstvo u Hrvatskoj.

> Peternel o kolonama na granicama, zagađenju zraka u Slavonskom Brodu i odgovornosti Vlade

“Sloveniju se neće smjeti smatrati odgovornom za takav razvoj događaja”, tada je upozorila Ljubljana, dodavši kako pozdravlja namjeru Europske komisije da redovito procjenjuje provedbu tog zakona, uključujući i njegove amandmane, te da će predlagati izmjene ako će to biti potrebno.

Hrvatska je tada pozdravila tu regulativu kojoj je cilj održavanje sigurnosti diljem teritorija Europske unije i schengenskog prostora, no izrazila je nezadovoljstvo jer bi novi granični režim mogao imati “negativne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i djelotvoran protok putnika i promet dobara”.

Hrvatska “žali što će te mjere biti provedene ne samo na vanjskim granicama Europske unije nego i na unutarnjim granicama između zemalja članica koje u cijelosti provode Schengenski aquis i zemalja članica koje još ne provode Shengenski aquis”, stoji u tadašnjoj izjavi Hrvatske u Vijeću Europske unije.

Uredba EU-a o sustavnoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama schengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu prošli petak. Ona predviđa provjeru svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a. Provedba uredbe izazvala je proteklog vikenda goleme zastoje na hrvatsko-slovenskoj granici.

> U Hrvatsku 88% turista dolazi cestovnim prijelazom – kako će Plenković spriječiti čekanje na granici?

Slovenski državni tajnik Boštjan Šefic u srijedu je istaknuo kako je Slovenija konzistentno upozoravala da će ta mjera uzrokovati gužve kad bude provedena, te da je zato predlagala uvođenje iznimki pri kontrolama, poput onih nad djecom mlađom od 12 godina, maloljetnicima koji putuju s roditeljima, studentima i umirovljenicima na organiziranim putovanjima i slično, no da za to nije imala podršku, objavljeno je na stranicama slovenskog ministarstva unutarnjih poslova.

Šefic je naglasio kako će Slovenija zbog povećanog prometa na graničnim prijelazima iskoristiti članak 8. regulacije koji predviđa ublažavanje graničnih kontrola. To znači da će na određenim prijelazima neće pregledavati svi, nego samo određeni putnici prema sigurnosnim i operativnim indikatorima, čime će se ubrzati protok ljudi.

Slovenski premijer Miro Cerar u četvrtak je istaknuo da Slovenija mora poštovati tu uredbu ako želi ostati u schengenskom prostoru, no i da je u stalnom kontaktu s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Uza sve mjere koje poduzimamo kako bi se ublažile kontrole i smanjili zastoji na granici, uredbu je potrebno poštovati i primjenjivati. Ili će Slovenija braniti schengensku granicu ili nas više neće biti u Schengenu”, kazao je Cerar u izjavi za javnost koju je medijima poslao njegov kabinet, dodavši da će se tako morati ponašati i Hrvatska kad uđe u schengenski prostor slobodnog kretanja bez granica.

“Slovenija se aktivno angažirala za maksimalnu protočnost na graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom, ali tako da se u isto vrijeme osigura sigurnost državljana Republike Slovenije i cijelog schengenskog prostora”, naglasio je Cerar, izražavajući uvjerenost da bi u suprotnom slučaju Slovenija u okviru preustrojavanja EU-a ispala iz Schengena pa bi se jače kontrole vodile na njenim granicama sa Italijom i Austrijom.

“Ako Hrvatska želi promijeniti aktualnu schengensku uredbu, onda bi se trebala obratiti svim članicama Europske unije. Do tada će Slovenija kao zaštitnica schengenske granice učiniti sve da se uredba poštuje, naravno uz uporabu svih dopuštenih mjera ublažavanja granične kontrole”, naveo je Cerar.

Regulacija kojom se uvode sistematske provjere na vanjskih schengenskim granicama stupila je na snagu 7. travnja, što je značilo da su se počeli provjeravati putnici iz trećih zemalja, kao i državljani EU-a. U praksi to znači da su putnici podvrgnuti sustavnim provjerama identiteta i državljanstva, te da im se dokumenti provlače kroz nekoliko bazi podataka poput Schengenskog informacijskog sustava ili Interpolove baze.

Finski slučaj

Nasuprot Cerarovim riječima, Novi list piše kako je Finska od samog početka primjene novih pravila granične kontrole poslala notu Bruxellesu u kojoj izvješćuje EU kako namjerava iskoristiti mogućnost provođenja samo ciljane, a ne sustavne kontrole svih putnika.

Ciljanu provjeru putnika Finska je uvela tamo gdje su striktne kontrole svih putnika u bazama podataka imale neproporcionalni učinak na promet na granici.

Finska je, dakle, umjesto da poslušno započne primjenjivati uredbu, odmah poručila Bruxellesu da od prvog dana ne namjerava provoditi spornu uredbu.

Hrvatska i Slovenija postupile su suprotno. Za Hrvatsku to nije nikakvo iznenađenje, s obzirom na to da Hrvatska želi pristupiti schengenskoj zoni i mora pokazati kooperativnost kada je riječ o provođenju schengenskih mjera.

Slovenija je, međutim, kao članica schengenske zone i eurozone u tom pogledu ipak u znatno povoljnijoj situaciji i mogla se aktivnije suprotstaviti maltretiranju putnika i stvaranju novog zida na granici s Hrvatskom. No, očito je da je kaos na hrvatskoslovenskoj granici u interesu nekih i na slovenskoj strani.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina/Novi list