Poljaci su u nedjelju glasovali za promjene dovođenjem na vlast katoličkih konzervativnih euroskeptika koji su iskoristili val populističkih obećanja i strah od masovnog dolaska migranata s Bliskog istoka, uz opasnost da stvore napetosti u odnosima s EU-om, Berlinom i Moskvom, prenose agencije.
Stranka Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog dobila je apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima s 38 posto glasova ili 238 mjesta od 460, prema projekcijama triju tv postaja objavljenima u noći s nedjelje na ponedjeljak.
Upozoravanja protivnika Kaczynskog i njegove stranke, koji su podsjećali na razdoblje 2005.-2007. kad je bio na vlasti, obilježeno teškim odnosima s Bruxellesom, Njemačkom i Rusijom, kao i socijalnom napetošću i “dekomunizacijom”, nisu imala očekivani učinak, prenosi agencija AFP.
Kritičari strahuju da PiS ne pooštri postojeće uvjete za pribjegavanje pobačaju, oteža umjetnu oplodnju i poveća prisutnost vjeronauka u obrazovanju.
Zastupnik u Senatu stranke Pravo i pravda (PiS) Stanislaw Kogut izjavio je već u srpnju, kada PiS dođe na vlast, da će stručni odbor te stranke promijeniti zakon i učiniti liječenje neplodnosti moralno prihvatljivim.
Pobjednici, koji su u kampanji naglašavali da su za “pozitivne promjene”, dali su brojna obećanja poput smanjenja poreza i životne dobi odlaska u mirovinu te znatno povećanje obiteljskih naknada.
Televizijska predviđanja službeno će biti potvrđena tek u utorak navečer jer margina pogreške iznosi 2 posto što još može utjecati na konačni rezultat ali ne i oduzeti pobjedu PiS-u.
Prema istim predviđanjima, liberali centra Građanske platforme (PO) dosadašnje premijerke Ewe Kopacz, koja je preuzela tu dužnost pošto je njezin prethodnik Donald Tusk prošle godine izabran za predsjednika Europskog vijeća, dobili su 23,4 posto glasova ili 135 mjesta. PO je bila središnja stranka vladajuće koalicije u posljednjih osam godina.
Prosvjedni pokret koji vodi roker Pawel Kukiz zauzeo je treće mjesto s 44 mandata, ispred stranke Nowoczesna neoliberala Ryszarda Petrua (24) i seljačke stranke PSL, dosadašnjeg saveznika vladajućih liberala (18).
Ljevica koju su zastupale dvije suparničke stranke eliminirana je prvi put nakon pada komunističkog režima 1989. iz budućeg parlamenta jer nije dosegla izborni prag. Odaziv birača dosegao je 51,6 posto.
Pravo i pravdu osnovala su 2001. godine braća Kaczynski, blizanci Lech i Jaroslaw, koji su poslije bili izabrani za poljskog predsjednika i premijera. Lech je poginuo u zrakoplovnoj nesreći kod Smolenska 2010., a Jaroslaw je sada predsjednik stranke.
Gorljivi konzervativac Kaczynski istaknuo je manje borbenu političarku Beatu Szydlo za stranačku kandidatkinju za premijerku. Iako je ublažio antieuropsku retoriku, njegovo duboko nepovjerenje u europske sile, posebno u Njemačku, nije se promijenilo i analitičari misle da će nastaviti vući konce iz pozadine.
Pravo i pravda, stranka kojoj je nacionalna sigurnost i tradicijska obitelj na prvome mjestu
Poljska stranka desnoga centra Pravo i pravda (PiS – Prawo i Sprawiedliwość) osnovana je 8. lipnja 2001. godine, kada se bivša izborna koalicija Solidarnost (osnovana 1996.) iz 30 manjih stranaka podijelila na tri novoosnovane stranke.
Pravo i pravda postavila je ove ciljeve i vrijednosti kao bitne: za obitelj, odnosno za promicanje politike usmjerene na poticanje tradicijskog braka; socijalna država, do dekomunizacije lustracijom, briga za nacionalnu sigurnost, članstvo u EU, ali tako da ne bude na štetu Poljske.
Prve dvije godine predsjednik stranke bio je Lech Kaczyński, od 2003. predsjednik stranke je Jarosław Kaczyński. Stranka broji preko 20.000 članova.
U društvenim pitanjima PiS ima program blizak Katoličkoj crkvi, u vanjskoj politici je sklon nacionalizmu i euroskepticizmu, a na socijalnom planu obećava smanjenje poreza za najsiromašnije i sniženje dobi za odlazak u mirovinu.
Biggest winners of #PolishElections are:
1) #PiS (inside Poland);
2) #Orban (inside EU);
3) #Putin (outside of EU). pic.twitter.com/3kBCEcd9pT
— Cas Mudde (@CasMudde) October 25, 2015