Središte europske inovacije ne nalazi se u jednoj od velikih prijestolnica poput Londona, Berlina i Pariza, nego u malenom gradu u Flandriji čije je sveučilište drugu godinu zaredom proglašeno najinovativnijim na listi koja prepoznaje obrazovne institucije koje čine najviše za napredak znanosti, stvaranje nove tehnologije i poticanje svjetske ekonomije.
Najinovativnijom obrazovnom institucijom u Europi drugu godinu zaredom proglašeno je sveučilište u belgijskom Leuvenu. Ovu gotovo 600 godina staru instituciju pokrenuo je 1425. papa Martin V. KU Leuven je otvoren za studente svih vjera, djeluje autonomno od Crkve i drži jedno od najvećih nezavisnih istraživačkih i razvojnih organizacija na svijetu. U 2015. to je sveučilište izdvojillo 454 milijuna eura za razvoj tehnologije i znanosti, a trenutno drži prava za 586 aktivnih patenata.
Kako je to relativno malo katoličko sveučilište u inovaciji prestiglo veće i poznatije institucije diljem Europe? KU Leuven je svoje prvo mjesto dijelom zaslužio uvođenjem velikog broja utjecajnih inovacija. Tamošnji znanstvenici prijavljuju više patenata od bilo koje institucije na kontinentu, a vanjski suradnici često citiraju inovacije s tog sveučilišta u prijavama svojih patenata.
Drugim najinovativnijim sveučilištem u Europi proglašen je Imperial College London, institucija koja je zaslužna za otkriće penicilina, razvoj holografije i izum optičkog vlakna. Na trećem mjestu nalazi se Cambridge, sveučilište staro 800 godina koje je iznjedrilo 91 nobelovca, a na četvrtom je sveučilište u Münchenu.
Reutersovom listom u pravilu dominiraju sveučilišta iz država koje predvode i europsku politiku i gospodarstvo. Njemačka sveučilišta čine 23 od 100 institucija, više nego od ijedne države, dok drugo mjesto dijele Francuska i Velika Britanija s po 17 sveučilišta. Te su države u isto vrijeme i najmnogoljudnije i najbogatije europske zemlje, no pokazalo se da i države s puno manjim stanovništvom i skromnijim gospodarstvima nekad nadvladaju one veće.
Republiku Irsku predstavljaju tri institucije na listi, a s populacijom od 5 milijuna ljudi to ju čini državom s najviše predstavnika po glavi stanovnika. Po istom kriteriju na drugom mjestu se nalazi Danska, a slijede ju Belgija, Švicarska i Nizozemska. Na listi nema nijednog hrvatskog sveučilišta, kao ni iz onih iz država istočne Europe, uključujući i Rusiju.
Reuters listu izrađuje u suradnji s agencijom Clarivate Analytics na temelju podataka o broju i citiranosti znanstvenih radova i patenata.