Kolinda Grabar Kitarović: Biti prva predsjednica u Hrvatskoj bilo je uzbudljivo i teško

Kolinda
Foto: snimka zaslona Večernji list

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je online predavanje na temu demokracije u Europi, kao gošća privatne poslovne škole MCI (Management Center Innsbruck) iz austrijskog grada Innsbrucka. Govorila je i o svojoj karijeri. Rekla je kako se politički angažirala potaknuta društvenim okolnostima, prenosi Večernji list.

 

“Žao mi je zbog onog što se danas događa u Afganistanu”

– Povratkom u Hrvatsku nisam bila zadovoljna onime što sam vidjela. Kandidirala sam se za parlament. Bila sam ministrica kada su se pokrenuli pregovori s Europskom unijom, bilo je to progresivno vrijeme. Bila sam i u nesuglasicama s osobama iz svoje stranke, nisam o tome javno govorila te sam odlučila odstupiti – ispričala je ukratko. U NATO-u je, kaže, radila u važno vrijeme. Time se osvrnula na rad u Afganistanu te kazala da joj je žao što se danas tamo događa. – Mijenjali smo stvari – dodala je te se dotaknula europske demokracije.

Vidi velike prilike za Europsku uniju

– Vjerujem u europsku demokraciju. Prošle dvije godine nisu bile lake zbog pandemije koja je promijenila način na koji živimo. S pandemijom smo vidjeli porast nacionalizma i to sve utječe na vrijednosti Europske unije, primjerice solidarnost – kazala je te ustvrdila kako vidi velike prilike za Europsku uniju.
Navodi kako je u odnosima s drugim državama važno sastajanje uživo koje je zbog pandemije, također, otežano i promijenjeno.

– Najveća opasnost za EU i NATO su unutarnje nesuglasice, one su uvijek korozivne za zajednicu. Vidjeli smo razlike u interpretaciji demokracije, to je jako opasno za Europsku uniju i njezin imidž kao uzora – rekla je govoreći o tome je li model europske demokracije u riziku. Kao još jednu potencijalnu opasnost koja se u posljednje vrijeme pojavila, istaknula je društvene mreže.

Društveni mediji predstavljaju i opasnost

– Društveni mediji demokratizirali su prostor, no predstavljaju i opasnost. Preispituju znanost. Vidimo to u debati oko koronavirusa i cijepljenja – navodi. Prisjetila se postupka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te je istaknula kako je sam proces bio zahtjevan.

– Kada je Hrvatska htjela pristupiti Europskoj uniji i borila se za pregovore, potpora Europskoj uniji je pala i to je bilo vrlo opasno. Kada mijenjate zakon i pravila, vrlo je teško i zbog toga smo trebali potporu ljudi – navodi.

– Kao što smo vidjeli za vrijeme migracija ljudi iz cijelog svijeta, velik broj njih želi doći u Europsku uniju. Nažalost, ona nema uvjete za primiti sve ljude i integrirati ih u društvo i težak je to proces, no to označava njezinu privlačnost – navodi. Složila se s tvrdnjom da društvene mreže nisu najbolji, no da jesu najglasniji argument u raspravama.

“Bit će važno regulirati i umjetnu inteligenciju”

– Utjecali su na tradicionalne medije, oni predstavljaju najglasniji argument. Kako da to reguliramo, to je veliko pitanje. U privatnom su vlasništvu, no i tradicionalni mediji su pa je regulacija uspješna. Sjetimo se kada je Twitter izbacio Donalda Trumpa. Bilo je pitanje tko je nadležan da to učini, izbaci nekoga iz privatne platforme – navela je te istaknula kako će biti važno kako regulirati i umjetnu inteligenciju.

– Ona može prouzročiti fizičku štetu. Ona mijenja način ratovanja. Puno se pitanja otvara – smatra te navodi kako će Europska unija trebati biti puno agilnija kako bi odgovorila na izazove koji su pred nama. Na pitanje hoće li ukrajinska kriza imati utjecaj na europsku solidarnost, navodi kako ona može biti katalizator za promjene po pitanju zajedničke obrane.

“Moramo biti spremni braniti se”

– Kada pogledamo pandemiju, prouzročila je ekonomske probleme i distanciranje, ali je djelovala kao katalizator procesa. Ovo je možda prilika da vidimo kako funkcioniramo u krizi. NATO-u su trebali mjeseci da intervenira u BiH, a 17 dana da intervenira u Libiju. Ono što je važno, NATO se prilagodio i proces je bio brži. Nadam se da će i EU tako, da će ovo biti poziv na buđenje. Moramo biti spremni braniti se, ali i aktivno raditi na tome kako da se politički kriza riješi – navodi. Osvrnula se i na odnose sa SAD-om.

– Europska unija ne može pretpostaviti da je interpretacija odnosa ista i kod SAD-a. Kada je predsjednik Joe Biden izabran, mislim da su svi vidjeli da je EU bila uzbuđena i nadala se novoj eri odnosa. Pandemija je utjecala i na to. Realno, znam predsjednika Bidena dugi niz godina, njemu je važno što se događa u Europi i mislim da je iskreno to što želi unaprijediti odnose. Realno, on se mora usredotočiti na SAD, morao se baviti zdravstvom i ekonomskim posljedicama pandemije – navela je te istaknula kako su susreti uživo važni, a da je i na njih pandemija utjecala.

“Važni su susreti političara uživo”

Internacionalni summiti su, ističe, važni jer se kroz nekoliko minuta može postići puno toga. Ponovno se dotaknula Afganistana te kazala kako sav posao tamo obavljen nije bio uzaludan.

– Vidjela sam napredak, većina europskih zemalja bila je razočarana povlačenjem. Ipak, činjenica je da bi ta operacija trebala biti gotova, da Afganistan krene upravljati svojom budućnošću – navodi.

– Mislim da SAD i EU trebaju raditi zajedno, vrijednosti nas spajaju i trebamo ih štiti. Nadam se da će SAD više obraćati pozornost na stranu Europske unije – kaže te navodi kako je optimistična razmišljajući o budućnosti. Transatlantski odnosi znali su biti loši, no poteškoće su se, napominje, uvijek uspjele prevladati. Osvrnula se na zemlje Jugoistočne Europe te zašto one nisu članice Europske unije.

Zašto neke zemlje još nisu članice EU

– Proces primanja u Europsku uniju vrlo je kompliciran. Treba primijeniti pravila u svojoj državi i harmonizirati svoj sustav. To znači ne samo prihvatiti zakone, nego ih i implementirati. Vrlo je kompliciran sustav, neke države rade bolje od drugih. Radimo puno s njima, o našim iskustvima, da izbjegnu pogreške – navodi.

– Mislim da većina zaslužuje brže napredovati. Zašto nisu u EU? Mislim da je odgovornost zajednička – ustvrdila je.

O Zimskim olimpijskim igrama

O diplomatskom bojkotu Zimskih olimpijskih igara u Kini, kaže, ne smije govoriti zbog zadržavanja političke neutralnosti.

– Sretna sam što će se Olimpijske igre održati, moramo na njih gledati kao na najsnažniji simbol zajedništva – navodi kratko. Povjerenstvo za nadzor izbora budućeg domaćina Olimpijskih igara, kaže, krenulo je implementirati neke promjene.

– Počeli smo gledati ljudska prava puno detaljnije i promijenili smo proces selekcije. Ne želimo da zemlje samo zbog Olimpijskih igara ulažu velike novce. Inzistiramo da se koristi postojeća infrastruktura i da ono što se gradi bude u skladu s dugoročnim planovima. Želimo poslati poruku da je odgovorno gledati indeks ljudskih prava i Olimpijske igre iskoristiti za pokretač toga – rekla je.

“Bilo je seksističkih komentara”

– Puno ljudi neće doći zbog pandemije, no dolazak neće biti politička poruka. Ako zemlja bojkotira igre, kažnjavaju se njihovi sportaši kojima je to kruna karijere. Mislim da su se svi složili s time. Bojkot je pojedinačna odluka svake države, imaju to pravo – kaže o ovogodišnjim Olimpijskim igrama. Govorila je i o tome kako je bilo biti prva predsjednica u Hrvatskoj.

– Uzbudljivo, bila sam počašćena, no bilo je teško. Žene se još uvijek ne shvaćaju uvijek ozbiljno. Žene se, izgleda, gleda na drugačiji način u područjima u kojima dominiraju muškarci. Prije svega, svi se fokusiraju na fizički izgled, bilo je seksističkih komentara. Pokušala sam što više promovirati rodnu ravnopravnost. Biti prva nije uvijek lagano, velika je odgovornost – ustvrdila je Grabar-Kitarović.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.