Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu kako “ima dojam” da se približava rješenje za otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju 23, za koje Hrvatska još nije dala zeleno svjetlo.
“Imam dojam da smo blizu rješenja”, rekao je Kovač odgovarajući na pitanje novinara može li Srbija do kraja lipnja otvoriti poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.
Ministar Kovač, koji sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, ponovio je da Hrvatska ne blokira Srbiju nego traži poštivanje kriterija.
“Hrvaska djeluje vrlo pozitivno. Mi trenutačno pomažemo i tražimo zajedno s Europskom komisijom i nizozemskiim predsjedništvom EU-a rješenje kako bismo nastavili s procesom pregovora u slučaju Srbije”, rekao je Kovač, dodajući da se ne sjeća da je itko spominjao blokadu kada je Srbija čekala skoro dvije godine od formalnog otvaranja pregovora do otvaranja prvih poglavlja.
“Međutim, sada kada nema još nikakvih odluka o poglavlju 23, Hrvatska se u nekim medijima u Srbiji svaki dan proziva. Nema potrebe za tim. Hrvatska je najbolji prijatelj svim zemljama jugoistočne Europe jer ih najbolje poznaje i ima najveći interes da se te zemlje približe članstvu u EU-u, jasno kada ispune kriterije”, rekao je Kovač.
Na upit ima li Hrvatska ijednu zemlju saveznicu u EU, koja podržava njezino stajalište o poglavlju 23, Kovač je rekao da su svih 27 članica EU-a saveznice Hrvatske.
“EU ima 28 članica i Hrvatska je jedna od njih, dakle mi imamo 27 zemalja saveznica. Sve zemlje EU-a su hrvatske saveznice”, rekao je.
Hrvatska traži da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom od Beograda zatraži puna suradnju s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
Osuđuje napade na biskupa Komaricu
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova osudio je ponedjeljak u Bruxellesu napade na banjalučkog biskupa Franju Komaricu, ističući da je on humanist koji je pomagao i pomaže svim kojima je pomoć potrebna.
Biskup Komarica izložen je javnom linču političara i stranaka u srpskom entitetu u BiH, nakon što je podsjetio na progone više od 150 tisuća Hrvata s područja današnje RS. Nakon napada na biskupa Komaricu, predsjednik RS Milorad Dodik napao je i prvog potpredsjednika hrvatske vlade Tomislava Karamarka kojega je optužio da promovira proustašku politiku pritom ga dovodeći u vezu i sa zločinima iz Drugog svjetskog rata.
“Predsjednik Dodik zna da Franjo Komarica nije samo katolički biskup, nego da je on humanist, čovjek koji se za rata borio za sve one koji su patili, progonjeni i prognani, bili oni Hrvati katolici, Srbi pravoslavci ili Bošnjaci muslimani. On tako djeluje i danas. U Katoličkoj školi u Banjoj Luci, koliko ja znam, ne idu samo Hrvati katolici, nego i djeca Srba pravoslavaca i drugih nacionalnosti. Prema tome, biskup Franjo Komarica djeluje pozitivno za BiH, pozitivno za Hrvate u BiH, ali i za Srbe pravoslavce i za Bošnjake muslimane. Mislim da Dodik to jako dobro zna i bilo bi dobro da uvažava ulogu Franje Komarice koja je pozitivna za BiH, a mi kao Hrvatska ćemo uvijek podržavati sve one u BiH, pa tako i naše Hrvate koji se bore za opstojnost, za razvoj i tolerenciju u BiH”, rekao je Kovač.