Talijanska premijerka Giorgia Meloni na komemoraciji u Bazovici blizu Trsta govorila je o desetljećima “neoprostive šutnje” o Talijanima koje su jugoslavenski partizani ubili u fojbama (krškim jamama). Riječ je Talijanima koje su Titovi partizani ubili su tijekom Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Meloni je kod Nacionalnog spomenika žrtvama fojbi u Bazovici blizu Trsta poručila kako je na to mjesto dolazila “puno puta kao djevojčica”. Podsjetila je i na to da su tada oni koji su to činili bili “optuživani i izolirani”.
>Talijanski senat je pokrenuo proces oduzimanja titule Vitez Republike diktatoru Josipu Brozu Titu
Meloni tvrdi da se ne bi trebalo više šutjeti o Titovim zločinima nad Talijanima
“Vratila sam se kao odrasla osoba da konačno obilježim dan sjećanja na tragediju fojbi”, poručila je Meloni, prenosi ANSA. “Ovdje smo da u ime institucija ove Republike ponovno zamolimo za oprost zbog pogrešne šutnje koja je desetljećima obavijala događaje na našoj istočnoj granici”, dodala je.
Italija 10. veljače od 2004. obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Dalmacije, Istre i Julijske Krajine.
#10Febbraio, Foiba di Basovizza. Il mio intervento alla cerimonia di commemorazione del #GiornodelRicordo. pic.twitter.com/OgI6697Pfa
— Giorgia Meloni (@GiorgiaMeloni) February 10, 2024
Ubijani i Hrvati i Slovenci
S Meloni su u Bazovici bili potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar kulture Gennaro Sangiuliano. Vijence su položili i predsjednik Furlanije-Julijske krajine Massimiliano Fedriga te gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza, prenosi slovenska agencija STA. Dipiazza je zahvalio zastupniku Furlanije-Julijske krajine u donjem domu talijanskog parlamenta koji je predložio oduzimanje državnog odlikovanja Josipu Brozu Titu.
Predsjednik Italije Sergio Mattarella kritizirao je dan ranije “zid šutnje i zaborava” u Italiji oko “užasne patnje tisuća Talijana. Oni su bili masakrirani u fojbama ili progutani u koncentracijskim logorima. Masovno natjeranii da napuste svoje domove, svoju imovinu, sjećanja, nade, zemlje u kojima su živjeli”, tvrdi Mattarella. Kazao je da se na samo nekoliko kilometara udaljenosti nalaze Fojba Bazovica i “nacistički koncentracijski logor i logor istrebljenja” tršćanska Rižarna (Risiera di San Sabba). U tom logoru pod upravom SS-a najviše je ubijeno Hrvata i Slovenaca.
Il #Giornodelricordo vuole “conservare e rinnovare la memoria della tragedia degli italiani e di tutte le vittime delle foibe, dell’esodo dalle loro terre degli istriani, fiumani e dalmati nel secondo dopoguerra e della più complessa vicenda del confine orientale”. #10febbraio pic.twitter.com/4puIY0yMcc
Tekst se nastavlja ispod oglasa— raicultura (@RaiCultura) February 10, 2024
To su “dva simbola katastrofe totalitarizma“, kazao je Mattarella. Rižarna je simbol “rasizma te ideološkog i nacionalističkog fanatizma”. Dok je Bazovica “jedno od mjesta gdje je Titova svirepost manifestirana protiv talijanske zajednice.
Ubojstva u fojbama i egzodus Talijana predstavljaju tragediju koja se ne može zaboraviti”, poručio je Mattarella, prenosi Geopolitika.news. “Pokušaji zaborava, negiranja ili omalovažavanja uvreda su žrtvama i njihovim obiteljima i nanose neprocjenjivu štetu kolektivnoj savjesti jednog naroda i nacije”, dodao je.
>Strašni partizanski zločini u Rijeci pokolji, protjerivanja, otimačina i ubijanje klasnih neprijatelja
“Povijesna dužnost prema žrtvama Titove diktature”
Desna vlada Giorgie Meloni odobrila je krajem siječnja stvaranje muzeja žrtvama Titovog režima. To je “povijesna dužnost prema istarskim, riječkim i dalmatinskim prognanicima koji su patili pod Titovom komunističkom diktaturom”, kazao je ministar kulture Gennaro Sangiuliano.
Procjenjuje se da je u ratu i poraću ubijeno nekoliko tisuća Talijana u Istri. “Talijanske procjene utemeljene na istraživanjima govore da je u rujnu 1943. u Istri stradalo između 500 i 700 osoba. Uglavnom poznatih fašista ili lokalnih uglednika i moćnika. Hrvatski autori skloniji su brojci od oko 200 do 350 ubijenih. Od svršetka rata umrlo je u logorima ukupno dvije do četiri tisuće Talijana. Uglavnom iz Trsta, Gorice, njihove okolice i Rijeke”, navodi u znanstvenom radu iz 2012. hrvatski povjesničar Franko Dota.
Smatra se da je više od 200 tisuća Talijana napustilo Istru i Dalmaciju. “Najnovija talijanska istraživanja navode da je u razdoblju od srpnja 1943., od pada Mussolinija, odnosno rujna 1943. i kapitulacije Kraljevine Italije pa do 1955. oko 80 do 90 % stanovnika talijanske nacionalnosti napustilo Istru, Rijeku i Zadar. Navedena područja ukupno je napustilo do 300 000 osoba od toga 188 000 autohtonih istarskih i riječkih Talijana, potom 39 700 doseljenog talijanskog stanovništva u međuraću, u svrhu talijanizacije, tzv. regnicoli i njihovi potomci, zatim 24 000 doseljenih osoba koje su radile kao upravno i vojno osoblje i njihove obitelji, te 34 000 autohtonih Slovenaca i 12 000 autohtonih Hrvata, a na ostale otpada 4 300 osoba.”, navodi hrvatska povjesničarka Marica Karakaš Obradov u znanstvenom radu iz 2013.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
