Aktualni hrvatski projekti s istraživanjem nalazišta nafte i plina u Jadranu eksponirali su neriješeno pitanje graničnih prijepora Hrvatske sa susjednim državama, među ostalim i sa Slovenijom, s kojom su odnosi u zadnje vrijeme na niskoj razini, navodi u utorak u komentaru ljubljansko “Delo”.
“Hrvatska već godinama nastoji postati jednom vrstom energetskog lidera jugoistočne Europe i Balkana. Prevlaka je dugogodišnji predmet spora s Crnom Gorom, a privremeni kompromisni granični režim star je već 20 godina i sigurno bi dočekao još nekoliko godina da se nije dogodila nafta. Ugledna američka naftna kompanija je u hrvatskom i crnogorskom moru otkrila jedno od najperspektivnijih crpilišta plina. U najnovijoj dokumentaciji iz hrvatskog natječaja (za istraživanje i davanje koncesije) nalazište Južni Jadran 3 nalazi se u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a leži na području gdje se prekrivaju teritorijalni zahtjevi Crne Gore i Hrvatske”, navodi vodeći slovenski dnevnik te dodaje da Hrvatska ima neriješena granična pitanja i s drugim susjednim državama, među ostalim i sa Slovenijom, što se rješava preko međunarodne arbitraže.
“Nije nikakva tajna da su odnosi Zagreba i Ljubljane na najnižoj razini u zadnjih pet godina. Nesuglasice o bankarskom sporu (Ljubljanska banka), te memorandum iz Mokrica koji Hrvatska ne poštuje nisu jedina točka razmimoilaženja”, navodi list te podsjeća da je Ljubljana predlagala da postupak pred arbitražnim sudom o graničnom prijeporu bude javan, što je Hrvatska odbila jer se drži Arbitražnog sporazuma koji govori o povjerljivosti postupka pred sudom.
Slovenija je, navodi “Delo”, predlagala postupak otvoren za javnost “jer ne bi bilo u redu da javnost ne sazna o čemu se u arbitraži zapravo radi, i to bez političkih i pravnih trikova”.
“Često se čak čini da je jedino što Hrvatska želi to da Slovenija izgubi teritorijalni kontakt s otvorenim morem jer bi tako jedina slovenska luka Koper izgubila svoj pomorski status, a susjedna Rijeka postala veća nego što je sada”, navodi list te podsjeća na sadržaj neriješenih graničnih pitanja Hrvatske s BiH i Srbijom.
“Krug stalnih želja i nastojanja da se bude jedini i najveći još nije iznjedrio kvadraturu nedorečenog graničnog kruga među euro-balkanskim susjedima. Formula da se ta kvadratura izračuna bit će poznata tek onda kad zamisao o Europi i zemljama bez granica postane mnogo realnijom nego što je sada. I to ne samo na papiru nego i na kopnu i na moru”, navodi u zaključku komentara ljubljansko “Delo”.
