Hrvatska je prošla kroz pravu demografsku katastrofu, a iako će se iseljavanje nastaviti, intenzitet emigriranja slabi. Zemlju je od ulaska u EU napustilo znatno više ljudi nego što to pokazuju službene statistike, a prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika, zaključak je nove analize koju je u časopisu Public Sector Economics objavio Institut za javne financije, piše Jutarnji list.
Odlaze sve mlađi: u razdoblju od 2001. do 2013. prosječan hrvatski emigrant bio je star 41,5 godinu, a u 2016. taj je prosjek pao na 33,6 godina. Najviše Hrvata iselilo se u Njemačku, njih više od 71 posto, te u Austriju i Irsku, državu koje do prije nekoliko godina praktički nije ni bilo na popisu zemalja u koje se iseljavaju Hrvati.
Percepcija o boljim uvjetima života negdje drugdje
Osim slobode kretanja radne snage unutar EU, glavni su razlozi iseljavanja,objašnjavaju autori Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Unije, kao i veći stupanj njihova razvoja.
Iako Hrvatska nije usamljena među članicama Unije po dinamici iseljavanja, budući da je ono zahvatilo gotovo sve nove članice, zabrinjava što mnogi tvrde da su otišli zauvijek i što se iseljavaju cijele obitelji. Posebno se “prazne” slabije razvijeni dijelovi zemlje dok je iseljavanje iz razvijenijih krajeva Hrvatske ipak nešto manje izraženo. Broj iseljenika je veći, jer se u evidenciji vode samo oni koji prijave promjenu MUP-u.
Izostanak vladinih mjera
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović često se u svojim govorima referirala na egzodus mladih pa je tako u lipnju predstavila svoje demografske mjere nakon odbijenice predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića koji nije htio sazvati zajedničku sjednicu Vlade po tom pitanju.
Istaknula je kako je demografija ključno pitanje za RH te je demografska revitalizacija njezin prioritet te predstavila neke mjere – od ozbiljnog rasterećenja poduzetnika i smanjenja parafiskalnih nameta koji guše zdravo poduzetništvo.
“Rješavanje tog pitanja sažima našu sposobnost da izgradimo uspješno i prosperitetno društvo”, rekla je Predsjednica, a mjere je napisala osobno.
Populacija u državi stari, a rađa se sve manje, upozorila je Predsjednica.
“Ako ne zaustavimo ovaj pad do 2051 ćemo izgubiti više od 1,1 milijuna stanovnika.”
Novi val iseljavanja 2020. – ostvaranjem austrijskog tržišta za Hrvate
No taj val emigriranja mogao bi padati. Jedan od razloga zbog kojih sljedećih godina ne bi trebalo doći do ubrzanja emigracije je i nedostatak radnika u Hrvatskoj, zbog čega rastu plaće.
Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da slika nije baš tako crna. „Glavni iseljenički val iz Hrvatske je ipak iza nas.“ tvrdi Čipin. Iseljavanja iz zemlje, doduše, i dalje će biti, ali ono više neće biti tako intenzivno kao prijašnjih godina. Čipin ne očekuje da će se iseljavanje iz Hrvatske ubrzati u nadolazećem razdoblju, naravno, uz pretpostavku da ne bude većih gospodarskih šokova.
„Ipak, otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane 2020. moglo bi apsorbirati još dio hrvatske radne snage.“, upozorava Čipin za Jutarnji list.
Štoviše, cijeli sektori hrvatskoga gospodarstva doslovno vape za radnom snagom i sve su ovisniji o njezinu uvozu. I to unatoč brojci od gotovo 148.000 nezaposlenih, koliko je s jučerašnjim danom bilo prijavljeno na burzi rada.
Uvoz radne snage
Osim turizma i ugostiteljstva, radne snage kronično nedostaje i u građevinarstvu, ali i u ostalim sektorima. Ovih se dana, primjerice, u Tvornici duhana Rovinj moglo čuti da im nedostaje do sto radnika i da bi ih u sljedećoj godini trebali uvesti. Osim zemalja zapadnog Balkana, TDR-u su zanimljivi i radnici iz Ukrajine, pišu u Jutarnjem listu.
Osim u graditeljstvu i turizmu, Hrvatska od sljedeće godine ‘uvozi’ i medicinske sestre
Do kraja prosinca hrvatska Vlada utvrdit će godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca u 2019. na kojoj bi se, prema prijedlogu, trebalo naći čak 63.600 radnika, a Hrvatska bi prvi put trebala uvesti i medicinsko osoblje.
Hrvatsku je u ovoj godini napustilo 1800 medicinskih sestara, otišavši uglavnom u Njemačku gdje zarađuju od 1800 do 2000 eura mjesečno.
Hrvatska će prvi put uvesti i 200 stalnih medicinskih sestara ili tehničara, od kojih bi 50 radilo bi u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije.
Najviše potreba za zapošljavanje stranaca ima u graditeljstvu, gdje treba čak 18.500 radnika, a slijede turizam i ugostiteljstvo koje potražuje 15.400 stranaca, poljoprivreda i šumarstvo (3530), promet (2314), metalska industrija (2200) itd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
