S približavanjem zime pojačava se migrantski val na Sredozemlju, koji donosi sve više tragedija. Na jugu Španjolske prevrnuo se čamac prepun migranata koji su se iz Alžira uputili prema Europi. Istodobno, sve je aktivnija i migrantska ruta koja s Bliskog istoka preko Bjelorusije vodi prema Poljskoj, donosi HRT.
Sredozemlje je puno migranata. Španjolska i talijanska obala najpoželjnija su odredišta. Samo ove godine španjolske vlasti zabilježile su gotovo 30.000 novih migranata, što je 50 % više u odnosu na prošlu godinu.
> Božinović otkrio koliko RH planira primiti migranata: ‘Ne smije se ponoviti situacija iz 2015.’
– Migranti koje je s broda koji tone spasio brod obalne straže na Kanarima proveli su sedam dana na moru s minimalnom količinom vode i hrane, jedna je osoba preminula, no začudo, svi ostali dobra su zdravlja i nitko ne treba hospitalizaciju, izvijestio je glasnogovornik Crvenog križa Jose Antonio Ruiz.
No nemaju svi tu sreću. Samo ovog vikenda potonulo je nekoliko brodova s migrantima, koji su se kretali prema obalama Italije i Španjolske. Službeno – 12 osoba smatra se nestalima, no i one će vjerojatno vrlo brzo postati dio crne statistike od tisuću ljudi koji su izgubili život na Mediteranu ove godine.
– Kada pronađemo i lociramo unesrećene, nastaju veliki problemi. Malta i Italija prebacuju odgovornost na Libijsku mornaricu, a ona nije sposobna brzo djelovati, kaže Felix Weiss, ravnatelj Zračne izvidnice.
Zima dolazi, a s njom i migrantski val, što s mora, što s kopna. Je li Europa spremna na posljedice?
Njemačka kancelarka Angela Merkel ističe da je EU spremna na izazove koje donose migranti. Stanje je, kaže, drugačije u odnosu na 2015., ali misli da je migrantska kriza i dalje velik problem.
Problem je još veći kada određene zemlje iskorištavaju migrante za provođenje svojih političkih interesa. Pri tome europski ministri misle na bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
– Mislim da moramo uvesti dodatne sankcije Bjelorusiji jer predsjednik Lukašenko migrantima se koristi kao oružjem u ostvarivanju svojih ciljeva, ističe latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics.
No nisu svi europski čelnici uvjereni u opravdanost dodatnih sankcija, ali svejedno poručuju vladi iz Minska da ne pomaže migrantima u ilegalnim prelascima preko granica susjednih zemalja – koje podižu nove, više žičane ograde.