Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan o potrebi što skorijeg uvođenja europske oznake zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode, priopćeno je u petak iz ureda zastupnice.
Zastupnica Borzan je uspjela osigurati da prijedlog uđe u Strategiju jedinstvenog tržišta za naredno razdoblje, priopćio je njen ured.
“Amandman na Rezoluciju o strategiji za jedinstveno tržište koji sam uložila s nizom kolega iz socijaldemokratske opcije traži hitni zakonodavni akt kojem će se uspostaviti sustav za zaštitu europskih nepoljoprivrednih proizvoda. Naglasili smo kako bi takav prijedlog imao veliki značaj za građane, potrošače, proizvođače, ali i za očuvanje europskih vještina, tradicije i znanja”, kaže Borzan.
Samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica EU su dosad mogli dobiti oznaku zemljopisnog porijekla, no Biljana Borzan se zalaže da i nepoljoprivredni proizvodi, poput slavonskog zlatoveza, paške čipke, bračkog kamena i slični, dobiju oznaku zemljopisnog porijekla, navodi se u priopćenju.
Odbor je usvojio i njen drugi amandman u kojem upozorava na dodatnu vrijednost koju bi mogli ostvariti mali i srednji poduzetnici diljem Europe kada se uvedu oznake zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode, priopćio je ured zastupnice.
Naime, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014. tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto.
“Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Upravo takvi poduzetnici mi se javljaju iz svih dijelova EU i žale na problem krivotvorina njihovih proizvoda. Kažu da gube 40 posto prihoda samo sporeći se s konkurencijom koja obmanjuje potrošače”, tvrdi Borzan.
Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike gdje krivotvore oznaku proizvoda, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima, pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski” ili “originalni”.
“Kad putujemo po Europi i kupujemo proizvode za koje vjerujemo da su autentični, tek kod kuće primijetimo oznaku poput ‘proizvedeno u Kini’. Gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake porijekla za primjerice vina, ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštiti što je naše i tražiti trgovačke partnere iz trećih zemalja da to poštuju!”, ukazuje Borzan.