Birališta u Grčkoj otvorena su u nedjelju ujutro za ključne parlamentarne izbore koji se u Europi budno prate. Ukupno 9,8 milijuna birača treba izabrati 300 zastupnika u parlamentu.
Koalicija radikalne ljevice Siriza Aleksisa Ciprasa (40) vodi u svim ispitivanjima javnog mišljenja s najmanje 2,9 postotnih bodova pred strankom na vlasti Nova demokracija premijera Antonisa Samarasa.
Siriza, koja kampanju vodi uz geslo “Dolazi nova nada”, obećala je da će pregovorima dogovoriti nove uvjete grčkog programa štednje koji joj u zamjenu za spasonosne kredite diktiraju Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Europska središnja banka te inzistirati na otpisu velikog dijela grčkog duga od 320 milijardi eura, odnosno 170 posto BDP-a.
Cipras obećava i povećanje javne potrošnje, opoziv mjera štednje, veće mirovine i veću minimalnu plaću, poništenje mnogih strukturnih reformi i uvođenje poreza bogatima, te zaustavljanje privatizacije. Njegova obećanja padaju na plodno tlo jer je većini Grka već muka od dugotrajne štednje i rezova, a u većini pristaju i na izlazak iz eurozone.
Ciprasov konzervativni suparnik Samaras, suprotno, odlučan je nastaviti postojeći smjer.
Osim Sirize, koja u anketama vodi s 35 i Nove demokracije koja se vrti oko 29 posto, izgleda za ulazak u parlament ima i nedavno osnovana stranka To Potami (Rijeka), koju vodi televizijski novinar Stavros Teodorakis, a prihvatljiva je i lijevim i desnim biračima razočaranima u tradicionalne stranke. To Potami je po anketama na trećem mjestu s 5,4 posto potpore.
Slijedi s 5,3 posto ekstremna Zlatna zora, čiji je simbol sličan nacističkoj svastici, a predsjednik stranke kampanju vodi iz zatvora. Sve ostale grčke stranke odbijaju suradnju s njom. Na nedavnim izborima za Europski parlament osvojila je čak 9,4 posto glasova.
Nekoć velika snaga u grčkoj politici, socijalistički Pasok, manjinski partner u Samarasovoj koaliciji, pao je na 5,2 posto podrške. Prije šest godina stranka je općim izborima osvojila 44 posto. Njezin čelnik Evangelis Venizelos bio je jedan od ključnih pregovarača s međunarodnim kreditorima.
Pošto je u Grčkoj izborni prag tri posto, u parlament bi mogli i komunisti, koji odbijaju bilo kakvu suradnju sa Sirizom, Pokret demokratskih socijalista, novoosnovana stranka bivšeg premijera Georgea Papandreua koji je napustio Pasok i populistička stranka Neovisni Grci.
