Pahor – favorit za novi predsjednički mandat, glavni krivac što Slovenija i Hrvatska nisu još prije 10 godina riješile spor?

Foto: Fah

Slovenci u nedjelju po šesti put izlaze na izbore za predsjednika države, a izraziti favorit za osvajanje svog drugog mandata je sadašnji predsjednik Borut Pahor, kojega neki analitičari vide kao netipičnog političara koji tijekom duge karijere trpio mnoge ozbiljne kritike, a unatoč svemu postao svojevrsna nacionalna “maskota”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Zašto su mediji bojkotirali skup HAZU-a Granice Republike Hrvatske – mostovi suradnje ili prijepora sa susjedima?

Akademik Davorin Rudolf označio je bivšega slovenskog premijera Boruta Pahora glavnim krivcem što Slovenija i Hrvatska nisu još prije deset godina riješile spor.

Akademik Ruodlf smatra da nije problem u granicama, nego u teritorijalnim pretenzijama država koje se razgraničavaju. Kopnena se granica može riješiti u pet minuta ako se slože u načelu uti possidetis, ali ako država traži da slete nova područja, nastaju sporovi, rekao je, dodavši da u Europi ima 20 mjesta gdje se želi promijeniti granica, tako da se područje odcijepi ili pripoji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bili smo dogovorili kako riješiti spor, ali je Pahor razbio slovenski dio komisije, koju je predvodio Miha Pogačnik“, rekao je Rudolf. Po njegovim riječima, Hrvatska je od početka inzistirala da se spor riješi po međunarodnome pravu, a Slovenija je inzistirala na načelu pravičnosti, odnosno aequum et bonum.

> Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom

Sam Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako sam išta dobro napravio za ovu državu, onda sam to učinio tim sporazumom s Hrvatskom”, kazao je Pahor u razgovoru za tv postaju krajem rujna, dodavši da bi i danas učinio, isto iako neki ocjenjuju da je trebao nastaviti blokadu Hrvatske sve dok ona ne pristane na za Sloveniju povoljan dogovor o razgraničenju.

> Pahor ima plan za arbitražni spor?

“Za razliku od Cerara, a posebice Erjavca, Pahor se zauzima za smirene tonove u odnosima s Hrvatskom i nastavak dijaloga iako je svjestan da će dolaziti i do incidentnih situacija u vezi s primjenom arbitraže”, naveo je krajem kolovoza slovenski list “Večer” pišući o Pahorovom vlastitom planu kako se izvući iz arbitražne zamke s Hrvatskom, situacije u kojoj slovenska vlada inzistira na što skorijoj implementaciji arbitražne presude, dok Hrvatska tu presudu ne smatra obvezujućom jer je arbitraža kompromitirani proces pa zato predlaže dijalog o spektru otvorenih pitanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Birači Pahoru opraštaju čak i neke njegove gafove

Prema nekim predizbornim ispitivanjima, Pahor bi u nedjelju mogao dobiti oko 55 posto glasova, ostavljajući daleko iza sebe ostalih osam kandidatkinja i kandidata, pa i u anketama sebi najbližeg protukandidata, mladog gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji je kampanju vodio s motom da je u visokoj politici potrebna smjena generacija.

Pahor će početkom idućeg mjeseca navršiti 54 godine, no ovaj diplomirani politolog, koji se tijekom studija bavio i manekenstvom, kao profesionalni političar ima vrlo dug staž. Bio je zastupnik u parlamentu u više mandata i njegov predsjednik, a niz godina vodio je stranku Socijalnih demokrata (SD), s kojom je 2008. pobijedio na izborima i formirao koalicijsku vladu lijevog centra.

Njezin trogodišnji mandat u godinama nakon izbijanja globalne ekonomske krize, kad je slovenski BDB rapidno padao, mnogi analitičari ocjenjuju neuspješnim. Zato je Pahor pred izvanredne parlamentarne izbore izgubio i mjesto predsjednika stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No onda je, na poprilično iznenađenje i unatoč suprotnim prognozama, kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2012. u drugom krugu uvjerljivo pobijedio Danila Tuerka, dotadašnjeg predsjednika, čiji su reizbor podržavale i vodeće lijeve političke snage.

Kao i na tadašnjim izborima, Pahor se i za svoj drugi mandat bori pod sloganom “Zajedno”, čime sugerira da uglavnom ceremonijalnu predsjedničku dužnost neće koristiti za uključivanje u političke i stranačke polemike.
To mu neki zamjeraju kao politički oportunizam pa je ovih dana skupina intelektualaca s ljevice birače u otvorenom pismu pozvala da ne glasuju za Pahora.

Intelektualci u pismu tvrde da je on degradirao i banalizirao predsjedničku dužnost koristeći je za “samopromociju” putem javnih nastupa i društvenih mreža, umjesto da se postavi kao moralni autoritet i izjašnjava o važnim političkim i društvenim pitanjima.

Filozof i politički analitičar Igor Pribac, koji je prije pet godina vodio “gubitnički” izborni štab Danila Tuerka, u međusobnom odnosu Pahora i slovenskih birača vidi svojevrstan fenomen.
“Pahor više nije prvenstveno politička figura, on je postao vizualni izraz one Slovenije koja ga pamti kako na utakmicama reprezentacije maše slovenskom zastavom, za njih je on maskota Slovenije”, kazao je Pribac ovih dana za ljubljansko “Delo”.

Pribac dodaje kako se čini je Pahor, za razliku od većine političara, razvio svojevrsni imunitet na ozbiljne javne kritike na svoj račun, a one ga prate još od vremena kad je bio predsjednik vlade.
Birači mu opraštaju čak i neke njegove gafove pa ga i dalje vide kao nekoga za koga misle da ih dobro može predstavljati u ulozi predsjednika države.

Oštriji u svojoj ocjeni je povjesničar Božo Repe, jedan od intelektualaca koji drže da je Pahor degradirao i “ispraznio” predsjedničku funkciju, pa ga je u jednoj izjavi za televiziju nazvao “razmaženim princem” slovenske politike koji je u prvom mandatu “predstavljao samoga sebe”.

S druge strane je, međutim, i dosta onih Pahorovih političkih saveznika koji tvrde da je tijekom svog sadašnjeg mandata vrlo dobro predstavljao Sloveniju u svijetu, gdje se sastajao s mnogim stranim državnicima, među ostalima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Oni ističu da je Pahor osim toga aktivno i pozitivno djelovao u jugoistočnoj Europi preko inicijative Brdo-Brijuni, koju je Slovenija pokrenula zajedno s Hrvatskom, te da se u pitanjima razvoja Europske unije uvijek izražavao za njeno jačanje i reforme, s vizijom o Sloveniji kao članici koja će ostati među najbolje integriranim članicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.