Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u petak da je pitanje arbitraže o granici za Sloveniju jasno, ali da arbitražnu presudu njegova zemlja ne može implementirati jednostrano.
„Za Sloveniju je sada jasno gdje teče granica, ali ju ne možemo jednostrano označiti“, kazao je Pahor govoreći u Mariboru na sastanku „Jadranskog vijeća“, nevladine inicijative koja promiče gospodarsku i drugu suradnju u regiji.
„Jednostrana implementacija značila bi upotrebu sile, što na svaki način želimo izbjeći. U tom će smislu biti potrebna strpljivost koja, po mom mišljenju, ne može imati neograničeni rok trajanja“, kazao je Pahor govoreći sudionicima skupa, među kojima je bila i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Osvrćući se kratko na odnose Slovenije i Hrvatske i ističući neslaganje oko graničnog pitanja i arbitraže kao glavni trenutni problem, slovenski predsjednik je kazao da na kratak rok ne treba očekivati promjenu sadašnjih stajališta oko arbitraže o granici i primjene arbitražne presude, na čemu inzistira službena Ljubljana, ali ni promjenu stajališta na hrvatskoj strani, koja zbog slovenske kompromitacije arbitražnog procesa odbija arbitražnu presudu i predlaže bilateralne razgovore.
„Tu nije moguće očekivati neke promjene na slovenskoj strani, a u nekom kratkom roku vjerojatno niti na hrvatskoj“, kazao je Pahor.
EU mora poduzeti odlučne korake na integraciji zapadnog Balkana
Slovenski predsjednik se osvrnuo i na europsku perspektivu država zapadnog Balkana koje žele postati članicama EU-a rekavši da, po njegovu mišljenju, dosadašnje analize kako je integracija Balkana u EU nužna zbog sigurnosti nisu dobre.
„Dugo vremena je vrijedilo da se Europa mora širiti na europski jugoistok stoga jer je Balkan Europi opasan za njenu sigurnost i mir, ali takav argument nije dobar. Takvih opasnih regija danas je u Europi i na njenom rubu mnogo, tako da EU ne treba dodatnu prijetnju da bi se širila“, kazao je Pahor.
On je kritizirao neaktivnost Bruxellesa da za integraciju tih država u europski prostor napravi odlučne „političke korake“ umjesto dosadašnjih simboličkih i „tehnokratskih“, ali je istaknuo da je presudna uloga za napredak prema EU-a u tim državama pripada njenim čelnicima i potrebnim reformama.
„Sudbina mira, sigurnosti, pomirenja i blagostanja tog dijela Europe najviše ovisi o mudrosti lidera tih država. Oni sami moraju pronaći neka rješenja koja bi svoju regiju učinili atraktivnom za proširenje Europske unije“, ocijenio je Pahor.
U vrijeme pregovora Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji Pahor je bio predsjednik slovenske vlade koja je nastavak hrvatskih pristupnih pregovora uvjetovala rješenjem nekih graničnih pitanja, posebno dobivanjem izlaza Slovenije na otvoreno more koridorom u Savudrijskoj vali.
Sporazum o ad-hoc arbitraži, koji je 2009. potpisao s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, Pahor je u više navrata, nakon što je izabran na druge funkcije, nazivao najvećim uspjehom svog premijerskog mandata na području vanjske politike.
Zadnjih je mjeseci više puta izjavio kako je siguran da će arbitražno rješenje i u Hrvatskoj „prije ili kasnije“ biti prihvaćeno, te da za to treba imati „strateško strpljenje“.
Zbog neprihvaćanja arbitražne presude Slovenija je Hrvatsku ove godine, u mandatu vlade ranijeg premijera Mire Cerara, tužila Europskom sudu pravde, navodeći da Hrvatska odbijanjem da primijeni arbitražu krši europsko pravo i međunarodni ugovor.