Site icon narod.hr

Petir tražila uključivanje hrvatskih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u trgovinske sporazume EU i drugih zemalja

Foto: Fah

Europska unija u pregovorima s Kinom traži zaštitu za 260 proizvoda sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te 300 njih za zajedničko tržište Južne Amerike (Mercosur).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pitala je Europsku komisiju o razlozima zbog kojih u trgovinskim sporazumima s neeuropskim zemljama, kao što su Kanada, SAD, Kina, zemlje Mercosura itd. nisu uključeni hrvatski proizvodi sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.

John Clark iz DG AGRI u Europskoj komisiji u svom je odgovoru naveo kako su neki popisi izrađivani prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no naglašava kako Europska komisija potiče Hrvatsku da predloži imena proizvoda koji bi ušli na popise u okviru različitih trgovinskih ugovora (FTA).

Clark napominje da popis sastavlja Odbor za trgovinsku politiku (TPC) u dogovoru s državama članicama te je stoga na Hrvatskoj i njezinom predstavniku u tom odboru da zatraži uključivanje hrvatskih proizvoda na popis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Važno je da se naši proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla koji su već prepoznatljivi na europskom tržištu plasiraju i u druge zemlje. Sporazumi donose nove mogućnosti za naše proizvođače i hrvatsku poljoprivredu, a Hrvatska kao punopravna država članica mora imati svoje mjesto u trgovinskim sporazumima koje EU sklapa s drugim državama“, rekla je Petir i dodala da očekuje od nadležnih u hrvatskoj Vladi da se angažiraju oko ovog pitanja jer je nedopustivo da nema niti jednog hrvatskog proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u trgovinskim sporazumima EU i drugih zemalja.

Clark napominje kako su u tijeku pregovori oko nekih sporazuma za koje se predlaže da se uključe hrvatski proizvodi s oznakama zemljopisnog podrijetla, poput Baranjskog kulena, Istarskog, Dalmatinskog, Drniškog i Krčkog pršuta (sporazum s SAD-om, Meksikom i Južnom Amerikom (Mercosur), vino Dingač (Meksiko i Južna Amerika, Indonezija i Vijetnam). Za sporazum s Indonezijom osim Baranjskoga kulena, Dalmatinskoga pršuta i Dingača predloženi su i Lički krumpir te Neretvanska mandarina.

Dodaje i to da s raznim zemljama postoje i zasebni sporazumi o vinima, primjerice s Australijom, SAD-om i Kanadom te je u njih moguće uključiti i hrvatska vina. Postoji i niz sporazuma sa susjednim zemljama, poput Švicarske, Ukrajine, Gruzije i ostalih koje štite sve europske proizvode sa zemljopisnim podrijetlom, što uključuje i one hrvatske, stoji u odgovoru Europske komisije hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Marijani Petir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska trenutno ima sedam proizvoda zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP)  registriranih na EU razini. Zahtjevi su podneseni za „Međimursko meso ‘z tiblice“ i „Ličku janjetinu“, a „Slavonski kulen/Slavonski kulin“ je u procesu odobrenja, odnosno imaju status prijelazne nacionalne zaštite. Također, 8 je proizvoda zaštićeno oznakom izvornosti (ZOI) na EU razini. Zahtjevi su podneseni za „Pašku sol“ i „Slavonski med“ dok „Varaždinsko zelje“ i „Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“ čekaju završetak postupka i odluku Europske komisije

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version