Zastupnici u Europskom parlamentu na jučerašnjoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazili su svoje nezadovoljstvo predstavnicima Europske komisije nakon što su ovi predstavili reformiranu zajedničku poljoprivrednu politiku čije mjere bi trebale stupiti na snagu 2015. godine i trajati 6 godina. Većina zastupnika smatra da je u provedbi nove zajedničke poljoprivredne politike previše administracije i kontrole te da je potrebno povećati financijska sredstva.
Zastupnici su izrazili bojazan da određene mjere nisu uopće primjenjive za poljoprivrednike, posebice one koje se odnose na ozelenjavanje. Te su mjere izazvale najviše kritike.
Hrvatska europarlamentarna zastupnica Marijana Petir izrazila je na Odboru zabrinutost za mala obiteljska gospodarstva koja, kako je rekla, nisu dobro zastupljena u ovom prijedlogu.
Inzistiranje na konkurentnosti umjesto na kvaliteti i posebnosti dovest će nas do toga da će mali OPG-i nestati, a hrana koju ćemo jesti bit će industrijska. „To nije ono što želimo”, rekla je Petir.
Upozorila je da je model koji se predlaže, a koji prepoznaje samo aktivne poljoprivrednike diskriminirajući za stanovnike sela koji su u poodmakloj životnoj dobi a cijeli su se život bavili poljoprivredom kao i za one koji su zaposleni ali se bave i poljoprivredom i zbog toga ostaju živjeti na selu.
„Ljudima treba dati potpore jer žive na selu i trebalo bi uvesti mjeru izravnog plaćanja za čuvanje prostora jer dok oni žive na selu proizvodi se hrana, čuva se biološka raznolikost i odvija se život. To bi trebali cijeniti”, rekla je Petir, „no bojim se da će, ako se usvoji ovakav prijedlog, naša sela ostati prazna.”
Petir je postavila više pitanja Komisiji. Tražila je informaciju kako napreduje izmjena kriterija kako bi se Hrvatska uklopila u program subvencioniranje obroka mlijeka, voća i povrća u školama. Pitala je
što je s zaštitom hrvatskih poljoprivrednih proizvoda za koje su podneseni zahtjevi nadležnim tijelima te koji je status Programa ruralnog razvoja.
Da podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede napravilo je program ruralnog razvoja kojeg Komisija nije prihvatila i vratila ga je na doradu a dorađeni je Program Ministarstvo bez provedene javne rasprave i
službenog usvajanja na sjednici Vlade ljetos uputilo Komisiji. U međuvremenu je Hrvatska ostala bez 50 milijuna eura za ruralni razvoj, a hoće li i kada Program ruralnog razvoja biti odobren i hoće li biti
raspisan ove godine natječaj po pojedinim mjerama, još uvijek nije poznato.
