Šef Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula, kazao je u srijedu u Strasbourgu, tijekom rasprave o obustavi izvanrednih trgovinskih mjera za BiH, kako je ta država od EU u proračunskom razdoblju 2007-2013. primila 660 milijuna eura financijske pomoći, dok je Hrvatska izgubila 220 milijuna eura samo u prvih šest mjeseci članstva u EU, zbog odbijanja BiH da prilagodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Riječ je o standardnoj praksi prilagodbe trgovinskih sporazuma temeljenoj na principu očuvanja tradicionalne trgovine, rekao je Picula i podsjetio da je Hrvatska kao bivša članica CEFTA-e 2004. također morala prilagoditi svoj SSP nakon ulaska Slovenije i Mađarske u EU. “Sve ostale članice CEFTA-e već su prilagodile svoj SSP hrvatskom pristupanju EU”, naglasio je.
Istaknuo je kako je to odlična prilika da nove vlasti u BiH dokažu svoju predanost europskom putu jer su predložene mjere Komisije politička poruka kako euro-integracijski put nosi određena prava ali i obveze koje su lideri BiH neopozivo preuzeli u veljači.
Picula je i u amandmanima koji su ušli u finalno izvješće o napretku BiH pozvao tu državu na suradnju s Europskom komisijom oko prilagodbe SSP-a. Taj je amandman usvojen i u prošlogodišnjem izvješću, nakon čega je Komisija predložila suspenziju trgovinskih povlastica za BiH od sljedeće godine ukoliko SSP ne prilagodi pristupanju Hrvatske.
U raspravi o Izvješću o napretku BiH za 2014., koja se također vodila u Europskom parlamentu, Picula je pozdravio početak primjene SSP-a s BiH koji vidi kao “dvostruki stres-test kako za novi pristup EU tako i za spremnost BiH da ga iskoristi, a formiranje koordinacijskog tijela za europske poslove samo je prvi takav oštriji zavoj”.
Ocijenio je kako BiH ne može napredovati sve dok se ignoriraju konkretni problemi konstitutivnih naroda ili drugih zajednica u toj državi. “To je kao da dajemo podršku nastavku fingiranja reformi u zemlji koja je, na žalost, postala sinonim za dugogodišnje unutarnje političke blokade i gospodarsko-socijalnu stagnaciju”, rekao je.
U Izvješće o napretku BiH ušlo je sedam amandmana koje je predložio Picula. Među njima je amandman kojim se nove lidere u BiH poziva da slijede načela federalizma i subsidijarnosti. Usvojen je i amandman kojim se podupire europski put BiH, gdje Picula ističe da zemlja neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU sve dok se ne ostvare odgovarajući institucionalni uvjeti, što po njegovom mišljenju uključuje nadogradnju Daytonskog sporazuma i osiguranje ustavne jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.
Hrvatski eurozastupnik posebno se založio za treći kanal na hrvatskom jeziku, naglasivši da je puna sloboda medija neophodna za zdravu demokraciju.
“Nadam se kako se postupno sužava prostor dosadašnjem dogovornom manipuliranju stanjem u državi. Budućnost će vrlo brzo pokazati tko su tzv. veto skupine koje se suprotstavljaju neizbježnim i dubokim promjenama u BiH”, zaključio je Picula u svom govoru.
U četvrtak se u Strasbourgu glasuje o obustavi izvanrednih trgovinskih mjera u pogledu BiH te se očekuje usvajanje Rezolucije o napretku BiH.