Hrvatski poljoprivrednici uključili su se u val prosvjeda diljem Europe. Novi prosvjed najavljuje se za 13. ožujka. U prvom redu, prosvjedi su izraz nezadovoljstva politikom Europske unije, koja se očituje prevelikom birokratiziranošću, nametanjem pravila u okviru klimatske politike i nelojalnom konkurencijom iz zemalja izvan EU. Hrvatski poljoprivrednici primjerice uz opterećenost regulativom Unije nezadovoljni su i najavom liberalizacije trgovine s članicama Mercosura.
>Nezadovoljstvo seljaka unatoč najavama promjena, mogući prosvjedi i u Hrvatskoj
Prosvjedi kao posljedica mjera Europske unije
Jedan od razloga prosvjeda u cijeloj EU jest takozvana “zelena agenda” Europske komisije, kojim se ograničava emisija stakleničkih plinova, a rast vezuje uz korištenje resursa.
Europska komisija nedavno je povukla neke od svojih planova, između ostaloga cilj da se prepolovi količina pesticida. Međutim, to je bio samo dio problema s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Između ostaloga, EU planira odvojiti četiri posto poljoprivrednih površina za zaštitu prirode i prirodne raznolikosti.
Nadalje, jedan od najvećih problema s kojima se poljoprivrednici susreću je birokracija. U međuvremenu, jednoglasno se žale na to da značajan dio svoga radnog vremena moraju provesti obavljajući administrativne poslove i zadaće za koje uopće nisu obrazovani.
Naposlijetku, jedna od zajedničkih briga su i subvencije za poljoprivredu i njihova raspodjela.
>Europska komisija pod pritiskom poljoprivrednika povlači prijedlog uredbe o pesticidima
Poljoprivrednici u cijeloj EU žale se da veliki koncerni sve više potiskuju mala obiteljska gospodarstva. Glavobolju im zadaju i loša kvaliteta tla, nedostatak vode, niske otkupne cijene i jeftina uvozna konkurencija.
Zajednički prosvjed poljoprivrednika nekoliko srednjoeuropskih zemalja
Poljoprivrednici iz nekoliko zemalja srednje i istočne Europe namjeravaju 22. veljače pokrenuti zajednički prosvjed protiv agrarne politike EU-a. Predstavnici poljoprivrednika iz Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Litve i Latvije dogovorili su se o koordiniranom prosvjedu, na koji su pozvani i predstavnici drugih zemalja.
Zajednički problemi seljaka u srednjoj i istočnoj Europi ponajprije su viškovi koji nastaju usljed uvoza iz Ukrajine, opterećenja zbog zaštite okoliša i prevelika birokracija.
Problem ukrajinskog žita u Poljskoj, Mađarskoj…
Poljski poljoprivrednici prosvjedovali su već u više navrata, ponajprije zbog jeftinih žitarica iz Ukrajine. Pritom su blokirali granične prijelaze prema Ukrajini. Poljaci navode da je uvoz iz Ukrajine doveo do paca cijena u Poljskoj za čak 40 posto.
Isti problemi muče i mađarske poljoprivrednike, koji su također tijekom prosvjeda blokirali granične prijelaze s Ukrajinom. Jeftine žitarice iz Ukrajine ugrožavaju egzistenciju mađarskih poljoprivrednika, tvrde.
Slovački poljoprivrednici prosvjedujući poručuju da se slovačka poljoprivreda nalazi u kritičnom stanju. Žale se na izostale isplate, na probleme pri otkupu državnog zemljišta kao i na činjenicu da samo određeni poljoprivrednici imaju pravo na subvencije. Slovačka ima još jedan specifičan problem. Seljaci tvrde da kriminalne skupine vrše pritisak na seljake kako bi im prodali zemlju.
>Veliki prosvjedi u Haagu – hoće li poljoprivrednici propasti zbog ‘zelene agende’?
Prosvjeduju i seljaci u Češkoj, ali oni očito nisu toliko ogorčeni svojom situacijom kao njihovi kolege u drugim zemljama. Naglašuju da njihov prosvjed nije usmjeren prema vlastitoj vlati, nego prema Europskoj uniji koja dopušta uvoz ukrajinskih proizvoda bez carine.
Protiv uvoza žitarica, ali ne iz Ukrajine, nego iz Rusije, prosvjeduju poljoprivrednici u Latviji. “EU dopušta uvoz ruskog krvavog žita na naše zajedničko tržište”, poručuju latvijski seljaci.
Među razlozima prosvjeda subvencije, smanjenje poljoprivrednog zemljišta, ukidanje gospodarstava…
Među najmasovnijim prosvjedima bili su oni u siječnju u Njemačkoj, kad su seljaci u više navrata blokirali prometnice. Njemački poljoprivrednici bore se u prvom redu protiv ukidanja subvencija.
Njihovi kolege u Belgiji zabrinuti su zbog planova Europske unije prema kojima će morati smanjiti količinu obradivog zemljišta, kao i zbog najavljene zabrane korištenja gnjojiva u pojedinim područjima.
Slično je i u Nizozemskoj, čija vlada pokušava radikalno smanjiti emisiju štetnih plinova, do 2030. čak prepoloviti. Prema procjenama nizozemske vlade, trećina poljoprivrednih dobara na kojima se uzgaja stoga morala bi se zatvoriti kako bi se ostvarili ti ciljevi.
U Francuskoj seljaci prosvjeduju zbog strogih propisa i zabrane određenih sredstava za zaštitu bilja. Osim toga, Francuzi se žale na jeftinu uvoznu hranu i niske iznose pomoći za ekološku prenamjenu zemljišta.
Seljaci u Rumunjskoj bune se ponajprije zbog visokih cijena dizelskog goriva, odgode isplate subvencija, mjera zaštite okoliša i uvoza hrane iz Ukrajine.
Visoki troškovi i porezna opterećenja
U Bugarskoj poljoprivrednici također muku muče zbog teških financijskih prilika. Poručuju kako im je neprihvatljiva odluka vlade po kojoj će dobiti naknadu samo za gubitke koje navedu u poreznoj prijavi.
Poljoprivrednici u Španjolskoj bune se zbog sve većih troškova proizvodnje i niskih otkupnih cijena. Cijene padaju, iako voće i povrće u trgovinama nisu nikad bili skuplji, žale se.
>Europu potresaju žestoki prosvjedi u mnogim državama – što se događa na ‘starom kontinentu’?
Španjolci se također bune zbog toga što zakon koji bi trebao prisiliti veletržnice i supermarkete na isplatu prikladnih cijena nitko ne poštuje, dok potrošačke cijene rastu.
Talijanski poljoprivrednici prosvjeduju zbog planova smanjenja površina za uzgoj kukuruza i pšenice, kao i zbog visokih poreznih opterećenja.
Grci se žale na visoke cijene goriva i električne energije, koji utječu na rast proizvodnih cijena u poljoprivredi. Istodobno padaju cijene poljoprivrednih proizvoda.
Pojedine vlade izlaze u susret seljacima, samo neke zemlje pošteđene prosvjeda
Pojedine vlade u EU, primjerice u Italiji, Češkoj ili Mađarskoj, nastoje izići u susret poljoprivrednicima, a i Europska komisija u međuvremenu je odustala od nekih najavljenih mjera. Unatoč tome, prosvjedi se nastavljaju jer seljaci smatraju da zakonski i tržišni okviri ugrožavaju njihov opstanak.
Zasad su u EU samo Austrija, Danska, Finska i Švedska ostale pošteđene prosvjeda poljoprivrednika.
Istodobno, prosvjedi su zabilježeni i u Švicarskoj, koja nije članica EU, ali se tamošnji seljaci žale na veliki rast troškova i istodobnu premalu pomoć države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa